U utorak je u New Yorku održan skup podrške Bosni i Hercegovini, sličan onima koji su u ponedjeljak održani u nizu gradova svijeta: građani BiH u inozemstvu upozoravaju da je BiH u krizi i da joj treba pomoć svijeta, jer sami nisu u stanju raspetljati proturječnosti države s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Amerikanci i EU prijete srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku novim sankcijama, Sarajevo traži način na koji bi mogli odgovoriti na događaje od 9. siječnja, dok su Hrvati koncentrirani na izborni zakon, jer im je najvažnije da ne bi Željko Komšić još jednom bio izabran za hrvatskog člana predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima.
Hrvatska ignorira Milorada Dodika i izjave srpskog člana predsjedništva BiH i premijerke Srbije Ane Brnabić od nedjelje da je Republika Srpska osnovana da bi spriječila ustaše da ponove klanja iz Drugog svjetskog rata. Na nezakonitoj proslavi Dana Republike Srpske, održanom u nedjelju 9. siječnja usprkos odluci Ustavnog suda BiH da se taj dan ne smije obilježavati jer je uvredljiv za Hrvate i Bošnjake, sudjelovala je premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je ustvrdila da su se Srbi u BiH 1992. samo borili za svoja prava nastojeći spriječiti ponavljanje zločina iz Drugog svjetskog rata, zastrašeni “povampirenim pokličem ‘Za dom spremni'”. Da nije formirana RS, ponovio bi se Jasenovac, naglasila je premijerka Srbije. Postojao je plan da se “sa stankom od 50 godina nastavi genocid započet u NDH”, ustvrdila je Brnabić, pa je RS stvorena kako bi se to spriječilo i uspostavio mir i stabilnost. Dodik je poručio i da je sadašnja Bosna i Hercegovina za njih isto što i NDH: BiH je “jednaka ideji o ustaškoj državi iz prošlog stoljeća” pa je stoga neprihvatljiva za Srbe.
Važno je da dođe do otopljavanja političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, poručio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Premijer Andrej Plenković razgovarao je u ponedjeljak navečer s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom bošnjačke SDA u Dubrovniku o potrebi postizanja dogovora oko izbornog zakona. O tome govori i Čović. U Sarajevu bi ovog tjedna ponovo trebali biti otvoreni pregovori o izmjeni izbornog zakona, s predstavnicima SAD i EU Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst. Dogovor o izbornom zakonu Čović je nazvao ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a onda bi, zajedno s partnerima iz RS, pokušali naći izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju. U pregovorima pomažu eksperti Venecijanske komisije, koji bi trebali izvijestiti sugovornike u BiH o usklađenosti postojećih prijedloga s europskim pravnim standardima. Za dogovor o izmjenama izbornog zakona nema puno vremena, s obzirom na to da su izbori zakazani za kraj ove godine.
Za Sarajevo i za strane diplomate važnija je tema Dodikovo poticanje govora mržnje, u što nesumnjivo spada i korištenje antiustaške retorike. Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu izrazilo je jučer duboku zabrinutost zbog govora mržnje, veličanja ratnih zločinaca i napada na povratnike u Republiku Srpsku tijekom proteklog vikenda, prenio je Dnevni avaz. Pozvali su nadležne da bez odgode provedu istragu i kazne počinitelje.
U Banjoj Luci je u nedjelju paradom obilježen dan Republike Srpske, usprkos odluci Ustavnog suda BiH da se to ne smije slaviti, a Milorad Dodik je poručio da je RS država. Počasno mjesto imao je Vinko Pandurević, ratni zapovjednik Zvorničke brigade osuđen u Haagu za zločine protiv čovječnosti nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine. Širom entiteta zabilježeni su incidenti, provokacije i uvrede prema građanima nesrpske nacionalnosti, piše Avaz. Prije SAD-a, EU je u ponedjeljak navečer snažno osudio “negativnu i zapaljivu retoriku” srpskih lidera na proslavi 9. siječnja.
“Takva retorika i potezi dodatno su povećali napetosti između zajednica u zemlji i dodatno produbljuju postojeću političku krizu. To ugrožava stabilnost i prosperitet zemlje i potpuno je proturječno europskoj perspektivi”, upozorili su iz ureda visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella. EU je također pozvala RS na prestanak glorificiranja ratnih zločinaca i negiranje ili glorificiranje njihovih zločina. EU je pozvala sve lidere u BiH da prestanu s neprihvatljivom retorikom i da se vrate poslu u državnim institucijama, upozoravajući da EU raspolaže širokim rasponom alata, uključujući i postojeći okvir za sankcije, koji se može koristiti u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije.
Sarajevski portal Klix.ba prenosi da SAD planiraju sankcije za još 52 osobe iz RS, ali i iz Federacije BiH. To bi bile osobe s nižih razina vlasti, koje se tereti za korupciju i pogodovanje ljudima i kompanijama “koje su na terenu provodile djela koja se stavljaju na teret srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku”. Među njima bi trebali biti političari i tajkuni ne samo iz RS, nego i iz Sarajeva i ostatka BiH.
SAD su 5. siječnja proširile sankcije za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, banjalučku Alternativnu televiziju, bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTS) Milana Tegeltiju i njegovu suprugu, kao i predsjednika Pokreta demokratske akcije (PDA) i direktora rudnika Banovići Mirsada Kukića. Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, zbog čega nije mogao dobiti vizu za ulazak u SAD. U obrazloženju su politički razlozi, ali i korupcija. Osim za ugrožavanje Daytona i urušavanja državnih institucija, Amerikanci terete Dodika da je velike javne poslove i monopole u RS davao direktno svojim bliskim suradnicima.
O ciljevima Milorada Dodika više nitko ne smije imati iluzije, rekao je za Al Jazeeru potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić. U posljednjem desetljeću i duže bilo je mnogo onih koji su Dodikovo političko ponašanje tumačili kao neprekinuti predizborni igrokaz, ali došlo je vrijeme da se javnost u potpunosti otrijezni i shvati kakve konsekvence može imati prihvaćanje Dodikove političke igre, ističe Salkić. Proslava neustavnog Dana Republike Srpske jasno pokazuje da Dodik nastavlja provoditi politiku secesionizma, pa je nužno da se institucije države Bosne i Hercegovine počnu ozbiljno baviti njegovim problematičnim ponašanjem.
Bivši predsjednik Parlamentarne skupštine BiH Miro Lazović ističe da je nužno da se službeno Sarajevo odredi prema ponašanju diplomata koje su svojim prisustvom na nedjeljnoj paradi u Banjoj Luci pokušali cijelom događaju dati politički kredibilitet i značaj. Lazović smatra da bi se “koordiniranom akcijom široke grupe političkih predstavnika u zemlji” mogle suzbiti namjere Milorada Dodika.
“Tu mislim i na članove Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji bi trebali obaviti razgovor s ruskim ambasadorom koji je jedini bio i stajao uz Dodika i otvoreno priznao da ne priznaje institucije Bosne i Hercegovine. To već povlači oštru diplomatsku notu koju bi trebali uputiti prema Rusiji. Također, poslanici Skupštine Bosne i Hercegovine trebali bi pokrenuli pitanja kojim bi se trebalo baviti Tužiteljstvo BiH i zatražiti odgovornost visokog predstavnika Christiana Schmidta zašto dozvoljava da se stvara atmosfera linča i atmosfera koja asocira na moguće sukobe”, ističe Lazović.
Zasad se zna da je utvrđivanje odgovornosti pokrenuto protiv pripadnika Oružanih snaga BiH koji su sudjelovali u obilježavanju dana RS. Ministar obrane BiH Sifet Podžić pokrenuo je postupak, objavio je N1. Na svečanosti u Banjoj Luci viđeni su zamjenik ministra obrane BiH Mirko Okolić, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH Gojko Knežević, komandant Operativne komande OS BiH general-major Radovan Ilić, kao i tri brigadira, dva generala te više drugih časnika.
OTPOR.Media
