Ministar obrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić naredio je pokretanje postupka protiv svog zamjenika Mirka Okolića i još pet pripadnika Oružanih snaga BiH, “zbog sudjelovanja u obilježavanju 9. siječnja, neustavnog Dana Republike Srpske”.
Podžić je to potvrdio u utorak, 11. siječnja, navodeći da je pokretanje postupka naredio na osnovu prijava pristiglih putem etičke linije Ministarstva obrane BiH, ali i snimaka sa obilježavanja 9. siječnja.
“Moglo se vidjeti, nažalost, da su pet pripadnika Oružanih snaga BiH i moj zamjenik Okolić nazočili obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske. Pustimo sada da nadležni organi do kraja provedu taj postupak”, kazao je Podžić.
Podžić je naveo da je pokretanje postupka protiv pet visokorangiranih pripadnika Oružanih snaga BiH naredio načelniku Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH.
“Istovremeno sam pokrenuo postupak protiv svog zamjenika Okolića, pošto se protivno odredbama Krivičnog zakona BiH, nije pridržavao izvršavanja obaveza Ustavnog suda BiH”, naveo je Podžić.
U više gradova Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, u nedjelju, 9. siječnja 2022. organizirana je proslava Dana Republike Srpske. Obilježavanje se dan kasnije nastavilo i u Brčko distriktu BiH, koji je zasebna administrativna jedinica.
Komentirajući najavu pokretanja postupka zbog sudjelovanja u obilježavanju 9. siječnja, zamjenik ministra obrane Mirko Okolić izjavio je za novinsku agenciju Srna da je u BiH među neriješenima i pitanje praznika.
“Ukoliko se ne bude dogovaralo kako dalje ova BiH da ide, ovakvih pojava će biti i sa jedne i sa druge strane i sve dublje će ići ova agonija u BiH”, naveo je Okolić.
Okolić je istaknuo da je stav bh. entiteta Republika Srpska da “ne spori pripadnicima bošnjačkog naroda obilježavanje datuma koji su za njih bitni”.
“S druge strane, smatramo i tražimo da ne spore ono što mi obilježavamo i slavimo i od toga ne treba da prave problem na sve moguće načine”, dodao je.
Dan Republike Srpske, 9. siječnja, tri puta je proglašavan neustavnim od Ustavnog suda nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine, a zatim i Ustavnog suda BiH.
Tog datuma 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.
U donošenju te deklaracije nisu sudjelovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. siječanj gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
Ustavni sud tadašnje Republike BiH donio je 28. veljače 1992. Odluku kojom se poništavaju i spomenuta deklaracija, kao i Ustav Srpske Republike BiH koji je spomenuta skupština donijela.
Ustavni sud BiH je u studenom 2015. godine donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a neustavan.
Osim što se Ustavni sud u meritumu osvrnuo na događaje iz 1992., on je utvrdio i da se tad obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, pa se svjetovni datum, zbog načina njegovog obilježavanja, doživljava i kao vjerski pravoslavni praznik.
Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan Republike Srpske, ali je utvrdio da “Dan RS-a” ne može biti 9. siječnja.
Prethodno je Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”
OTPOR.Media
