Iako djeluje da su iscrpljene sve šanse za dogovor o izbornom zakonu, pred nama su posljednji politički trzaji da se pokuša pronaći rješenje. Ukoliko ne bude dogovora, malo tko može garantirati konačan ishod.
U četvrtak će u državnom parlamentu zasjedati neumski pregovarači i pokušati definirati točke za koje postoji konsenzus te ostaviti prostora za sporna pitanja, iako su šanse za dogovor minimalne.
Kako Klix.ba saznaje, nije isključeno da za desetak dana ponovo vidimo i međunarodne predstavnike u posljednjem pokušaju za dogovor. Jedna od opcija je da bi zbog izbornog zakona u BiH mogao doputovati i europski komesar za vanjsku politiku Josep Borrell.
Međutim, ostavimo to po strani. Pesimizam koji su sami političari proizveli nakon pregovora u Neumu nametnuo je nekoliko pitanja. Prvo je stigla najava iz reda hrvatskih stranaka o konačnom odgovoru koji će biti iskristaliziran 19. veljače na sjednici Hrvatskog narodnog sabora. Dvije su opcije koje se nameću, a to je blokada ili bojkot izbora.
Prostor za eventualnu blokadu izbora je sužen. Prvo zbog ranijih poruka visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i nekoliko opcija za financiranje izbora, ukoliko bi problematično bilo usvajanje proračuna. Ono što je mnogo realniji scenarij je bojkot izbora svih stranaka s hrvatskim predznakom.
U trenucima kada Milorad Dodik svojom politikom na razne načine pokušava omalovažiti državu i predstaviti je nefunkcionalnom, potencijalni bojkot izbora hrvatskih stranaka situaciju bi mogao dovesti do političkog usijanja, ali i uz izvjestan rizik onog koji bojkotira.
Hipotetički, hrvatske stranke se do izbora mogu ponašati po ustaljenoj matrici. Čak i sudjelovati u organizaciji izbora. Međutim, na sami dan održavanja izbora može se dogoditi da predsjednici izbornih komisija, odbora i cijele infrastrukture u mjestima s hrvatskom većinom podnesu ostavke i ne ostave nimalo prostora za bilo kakvu zamjenu.
U takvom razvoju događaja izbori će se održati uz izvjesne probleme u minimalnu dvije županije. Stranke s hrvatskim predznakom mogu također odbiti delegirati svoje predstavnike za Dom naroda FBiH. Međutim, u takvim okolnostima mogu pasti i u zamku. Ili će bojkotirati izbore na svim nivoima ili će sudjelovati. Ukoliko budu sudjelovali u izborima za županijske skupštine, prihvatit će legitimitet procesa.
I čak iako postoje neki optimisti, koji će reći da bojkot nikome ništa nije donio i da se matematički vlast može formirati i dalje ostaje otvoreno pitanje funkcionalnosti cijelog sistema.
Scenarij s biračkim odborima je samo jedan primjer potencijalnog razvoja situacije. I bez obzira na neki drugi sličan potez, bojkot HDZ-a i drugih stranaka ne može se usporediti s bojkotom opozicije u Srbiji. Tamošnju opoziciju taj bojkot je takoreći ugušio, ali eventualni bojkot u BiH mogao bi se raspršiti na više strana. U ovom trenutku vjerovatno nitko od političkih aktera i ne zna niti crta moguće opcije. Ali jedno je sigurno. Otvaranje drugog fronta institucionalne krize, koja će značiti kolaps rada institucija u FBiH, uz Dodikovu politiku u RS-u je neminovna politička stranputica.
U situaciji bojkota izbora ili bilo koje vrste ignoriranja institucija komandu može preuzeti samo međunarodna zajednica, ali onda politika u BiH treba biti spremna na svašta. A to svašta se može sublimirati kroz izjavu američkog ambasadora Erica Nelsona s pregovora u Neumu: Svaki dogovor je sigurno bolan, ali budite svjesni da će, ako se ne dogovorite, biti još bolnije. Sada samo ostaje da se vidi tko je spremniji da trpi veću bol – HDZ i srodne stranke ili stranke iz Sarajeva s druge strane stola.
Klix.ba
