Rusko-ukrajinski oružani sukob postao je dugotrajniji, čineći svijet opasnijim mjestom. Na površini, to je vojna borba između Kijeva i moskovskih snaga na zapadnom i južnom kazalištu. Međutim, u biti, to je potpuni izbijanje hladnoratovske konfrontacije u istočnoj Europi, a također je i protunapad punog razmjera Rusije protiv beskrajne strateške ekspanzije SAD-a i njihovog vojnog bloka NATO-a.
Unatoč tome što službeno nisu poslali trupe, SAD i NATO upotrijebili su gotovo sva sredstva mješovitog ratovanja kao što su financijske sankcije, informacijska blokada, obavještajna potpora, satelitska navigacija te zračna i svemirska tehnologija kako bi sveobuhvatno ugušili Rusiju.
U gotovo dva mjeseca od početka sukoba, Zapad je uveo više od 5000 sankcija Rusiji, što je 50% više nego što su SAD uvele Iranu u posljednjih 40 godina. Još uvijek je na putu veća vojna pomoć i financijske sankcije od država NATO-a. To nedvojbeno dodaje ulje na vatru, stimulirajući Rusiju da uzvrati još više. Konkretno, riječi predsjednika Joea Bidena o odlasku s vlasti njegovog ruskog kolege Vladimira Putina natjerale su Moskvu da to vidi kao prijetnju svom opstanku.
Sve više znanstvenika procjenjuje da se povećava mogućnost izbijanja Trećeg svjetskog rata, pa čak i zaključuje da bi to moglo dovesti do nuklearnog rata. Situacija se kreće u smjeru globalne katastrofe. Putin ne može tolerirati neuspjeh, a Biden ne želi odustati, što bi Rusiju moglo natjerati na korištenje nuklearnog oružja.
Osim rata, događa se još katastrofa. Rat je protjerao milijune ukrajinskih poljoprivrednika iz njihovih domova i doveo ih do propuštanja proljetne sjetvene sezone, što je rezultiralo padom ukrajinskog poljoprivrednog izvoza. Ukrajina je prije bila jedan od važnih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, s pšenicom i kukuruzom koji su činili 10% odnosno 15% svjetskog izvoza ovih osnovnih usjeva. Četrnaest zemalja više od 25% ovisi o ukrajinskom uvozu pšenice. Među njima su Libija s 43 posto i Bangladeš s 28 posto. Bez odgovarajućih pristupačnih uvoznih supstituta, gradovi u nekim zemljama u razvoju vjerojatno će se suočiti s teškom glađu.
Nestašica hrane i rast cijena energenata, uzrokovani borbama, ograničili su proizvodnju u sve više zemalja. SAD, EU, Argentina i Turska doživjele su ozbiljna povećanja cijena, a stopa inflacije u Europi i SAD-u dosegnula je najvišu razinu u posljednjih 40 godina. Ako nastavimo, hoće li predviđanje Elona Muska o ekonomskoj krizi “koja će se možda dogoditi oko proljeća ili ljeta 2022., ali najkasnije 2023.” postati ispunjeno proročanstvo?
U posljednje dvije godine od Covida-19 je umrlo više od 6 milijuna ljudi. Mnoge zapadne zemlje otvorile su se i objavile da više neće izolirati pacijente s koronavirusom. No, kako je upozorio stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije, ovo je previše optimistično. Covid-19 nije gotov, a smrtni slučajevi još uvijek postoje. Od prošlog mjeseca broj zaraženih je porastao, a oko 1000 ljudi umire od Covid-19 svaki dan. Ljudi vjeruju u cjepivo i ideju suživota s virusom. Ali može li spriječiti više smrtnih slučajeva? Mogu li lijekovi i cjepiva pratiti brzinu mutacije virusa? Sve je to još uvijek nepoznato.
Nitko nije očekivao da će najtopliji globalni konsenzus u 2021., ‘klimatske promjene’, biti gotovo zaboravljen 2022. Ruska vojna intervencija prekinula je suradnju i podijelila svijet, možda zbog gubitka posljednje šanse da se ujedine kako bi se riješila klimatska katastrofa. Ledene sante se tope, razina mora raste, mali otoci nestaju, prirodne katastrofe se često događaju, svijet se nastavlja boriti, a čini se da je čovječanstvo sve bliže ‘prekosutrašnjem’.
Postoji tmurni matematički problem popularan u kibernetičkom prostoru: u američkom prikazivanju, zbroj svake dvije znamenke datuma početka Prvog svjetskog rata (28.07.1914.), Drugog svjetskog rata (01.9.1939.) i Rusija-Ukrajina sukoba (24.02.2022.) su isti. Ovo je samo velika koincidencija, ali služi kao podsjetnik da usporedimo opasnu evoluciju rusko-ukrajinskog sukoba s dva najgora rata u ljudskoj povijesti.
Gledajući unatrag, tragedije često dolaze iz pet izvora: rat, glad, ekonomska kriza, pandemija i klimatska katastrofa. U proljeće 2022. ljudi nisu očekivali da će pet aspekata doživjeti neviđen odjek. Svijet je možda uoči svog najopasnijeg trenutka.
Što da radimo? Možda je vrijeme da se ponovno osvrnemo na riječi predsjednika Franklina Roosevelta: “Više od kraja rata, želimo kraj početaka svih ratova.”
Wang Wen, izvršni dekan Chongyang instituta za financijske studije (RDCY), zamjenik dekana Škole Puta svile, Renmin University of China.
