Finska je službeno objavila svoju namjeru pridruživanja vojnom savezu NATO-a. Tijekom sastanka vlade u nedjelju, predsjednik Sauli Niinistö i ministri ” suglasili su se da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u Organizaciji Sjevernoatlantskog pakta (NATO) “, stoji u priopćenju vlade.
Za pristupanje Finske bloku predvođenom SAD-om bilo bi potrebno jednoglasno odobrenje postojećih 30 država članica, uključujući Tursku, koja je sugerirala da bi mogla staviti veto na taj potez. Izvješće o planiranom članstvu Finske bit će podneseno nacionalnom parlamentu nakon što bude odobreno na plenarnoj sjednici vlade, stoji u priopćenju.
“Naša odluka je povijesna. Najvažnija je sigurnost Finske i naših građana. Odluka jača sigurnost i suradnju između nordijskih zemalja ”, rekla je premijerka Sanna Marin.
Premijerka je dodala da očekuje da će finski parlament ” odlučno i odgovorno prihvatiti odluku [o pristupanju NATO-u] “.
Niinistö i Marin trebali bi kasnije danas održati tiskovnu konferenciju o kandidaturi Finske za članstvo u NATO-u, a očekuje se da će nazočiti oko 90 novinara.
Finska i njezin susjed Švedska ostale su izvan NATO-a tijekom Hladnog rata, ali vlade dviju nordijskih zemalja rekle su da su preispitale svoj stav nakon pokretanja ruske vojne operacije u Ukrajini krajem veljače. Moskva je inzistirala na tome da bi članstvo Helsinkija i Stockholma u organizaciji koju predvode SAD predstavljalo pogrešku te je obećala da će dati odgovarajući odgovor na razvoj događaja.
NATO je isprva očekivao brzu ratifikaciju finskih i švedskih nastojanja za članstvo, no u petak je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio da bi se njegova zemlja mogla usprotiviti njihovom pristupanju. Erdogan je te dvije nacije opisao kao “ kuće za goste terorističkih organizacija ”, misleći na separatističku Kurdistansku radničku stranku (PKK) i Revolucionarnu narodnooslobodilačku frontu (DHKP/C), koje je Ankara stavila izvan zakona.
Glavni savjetnik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ibrahim Kalin pojasnio je Reutersu u subotu da Turska ne nastoji izravno srušiti pristupanje Švedske i Finske NATO-ovom bloku predvođenom SAD-om. Iako se mora riješiti zabrinutost Ankare oko organizacija koje smatra “terorističkim” koje djeluju u tim zemljama, rekao je dužnosnik.
Finska dijeli kopnenu granicu s Rusijom od 1340 kilometara (832 milje) i vodila je rat sa Sovjetskim Savezom 1939. godine.
Ruski čelnici su tvrdili da raspoređivanje članica NATO-a i strateškog oružja na pragu njihove zemlje krši načelo “ nedjeljive sigurnosti ”, što znači da ni zapadnom bloku ni Moskvi ne bi trebalo dopustiti da ojačaju vlastitu sigurnost na račun druge strane.
OTPOR.Media
