Za razliku od Republike Srpske, Vlada Federacije BiH, odnosno resorna ministarstva i agencije, još nije donijela primjerene podzakonske akte u oblasti upravljanja i nadzora nad upotrebom opasnih kemijskih supstancija niti je izrađen zakon o biocidima.
Izostanak ove zakonske regulative ima negativne posljedice na životni okoliš, zdravlje ljudi, neselektivno trošenje brojnih kemijskih supstancija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, čime se onečišćuju hektari poljoprivrednih površina. U strategiji zaštite okoliša od 2022. do 2030. godine ističe se kako FBiH nije uspostavila sustav registracije kemikalija, uvoznika kemikalija, što gospodarstvenike dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na one iz Republike Srpske u kojoj je upravljanje kemikalijama i biocidima već dulje dobro regulirano.
Kontrola trovanja
Napominju kako u FBiH nije utvrđen inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja kemikalijama te se ne raspolaže podacima o broju prekršaja u ovoj oblasti. Nisu propisani plan i program obuke savjetnika za kemikalije, ni uvjeti za njihovo imenovanje i rad. Nije uspostavljen help desk za pomoć gospodarstvenicima prilikom prijave kemikalija, što je zahtijevano REACH-ovom uredbom. Po uspostavljanju podzakonskih akata potrebnih za provedbu Zakona o kemikalijama bit će potrebno uspostaviti i informacijski sustav koji će omogućiti upravljanje inventarom kemikalija i popisom biocida.
Pogotovo je porazna činjenica da je u okviru Ministarstva zdravstva formiran Sektor za farmaciju i kemikalije u kojem je na poslovima upravljanja kemikalijama i biocidima zaposlena jedna osoba, što je nedovoljno za provođenje svih zahtjeva koji proizlaze iz zakonske legislative i one koja se treba izraditi.
-Ministarstvo zdravstva nema kapacitet za izradu i provedbu zakonskih propisa koji proizlaze iz postojećeg Zakona o kemikalijama, što je prepoznato kao jedan od ključnih izazova. Nisu doneseni podzakonski akti predviđeni Zakonom o kemikalijama te je transpozicija spomenutog EU zakonodavstva i konvencija na niskoj razini, što je najveći izazov institucija FBiH u ovoj oblasti. U skladu s EU zahtjevima formiran je Centar za kontrolu trovanja kao javnozdravstvena informativna služba u sklopu Zavoda za medicinu rada Sarajevske županije, a čija je uloga pružanje stručne pomoći u liječenju i prevenciji akutnog i kroničnog trovanja, putem 24-satne telefonske informativne službe. No, nije poznat način imenovanja Centra, nadležnosti, ni način suradnje s mjerodavnim tijelima za upravljanje kemikalijama u čijoj je nadležnosti i provedba regulative. Potrebno je naglasiti da je ovaj centar osnovan prije stupanja na snagu Zakona o kemikalijama kojim se i predviđa njegovo postojanje. Do danas nije izvršeno službeno imenovanje centara za kontrolu trovanja u FBiH – stoji u izvješću stručnjaka koji prate ovo područje, a koji su sudjelovali u izradi strategije zaštite okoliša od 2022. do 2030.
Uvode novi pravilnik
Spomenimo da Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uvodi novi pravilnik o utvrđivanju dopuštenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihova ispitivanja po kojem će se određivati 4 kategorije – klase o čistoći poljoprivrednog zemljišta. Osim što je, prema novom pravilniku koji se nalazi u javnoj raspravi, bitno, u skladu s propisima EU-a, smanjiti unos pesticida i teških metala u poljoprivredno zemljište, kao i drugih anorganskih spojeva, u praksi će se određivati 4 klase – kategorije u ovisnosti o stupnju onečišćenosti.
Prvom klasom – čistim zemljištem će se proglasiti ono koje po prisutnosti pesticida, anorganskih spojeva i teških metala u poljoprivrednom zemljištu ne prelazi granicu onečišćenja od 25%, 2. klasom – blago onečišćenim zemljištem po zagađenosti navedenim spojevima bit će proglašeno ono zemljište koje ima onečišćenje od 25 do 50%, 3. klasom – srednje onečišćeno zemljište od 50 do 100%, 4. klasom – onečišćeno zemljište više od 100%.
