Dijelovi Marsove kore gušći si nego što se očekivalo, a razlog tome mogu biti podzemne vode. Znanstvenici su došli do te spoznaje nakon potresa uzrokovanih padom dvaju meteorita na Crveni planet, u prosincu 2021. godine.
Seizmičke valove od udara meteorita, uhvatila je NASA-ina sonda InSight na Marsu. To je ujedno i prvi put da su znanstvenici izmjerili seizmičke valove koji se kreću po površini drugog planeta i koji su im dali prvi uvid u koru Marsa izvan neposrednog područja položaja sonde InSight.
InSight je na Crveni planet sletio još 2018. godine i otkriva seizmičke valove na tom planetu. Brzina ovih valova može otkriti geološke karakteristike materijala kroz koji prolaze.
Doyeon Kim sa Sveučilišta ETH Zurich u Švicarskoj i njegovi kolege otkrili su da su se površinski valovi koji su dolazili do NASA-inog robota s mjesta udara meteorita kretali brže od očekivanog, odnosno oko 3,2 kilometra u sekundi. Do tih udara, InSight je mogao proučavati samo seizmičke valove koji su nastali unutar plašta ili jezgre planeta i putovali prema njemu. Ti duboki seizmički valovi pokazali su da je kora ispod mjesta slijetanja sastavljena od tri različita sloja.
Međutim, analiza znanstvenika otkrila je da ova vrsta strukture nije reprezentativna za Mars kao cjelinu, a kora kroz koju su se kretali površinski valovi bila je gušća od onoga što je otkriveno dubinskim seizmičkim valovima.
To je prilično iznenađujuće jer, kada gledamo površinske valove, struktura kore izgleda stvarno, stvarno drugačije, ističe Kim.
Iako se točan sastav kore nije mogao utvrditi, Kim kaže da je nekoliko stvari moglo povećati brzine valova dok su putovali površinom do NASA-ine sonde, uključujući prisutnost podzemne vode ispod Marsovog drevnog toka lave. Voda koja ispunjava praznine između krute tvari učinila bi cijelu smjesu gušćom. Također je vjerojatno da različita slojevitost kore ispod sonde InSight ne postoji posvuda na Marsu te da bi čak mogla biti jedinstvena lokalna značajka ispod sonde.
Mars nije geološki mrtav
Mars isto tako možda nije geološki mrtav svijet kakav smo mislili da jest, jer su pod zemljom otkriveni i tragovi magme.
Smatra se da je Crveni planet bio vulkanski aktivan u prošlosti, ali da više nije več puno milijuna godina. Proučavajući skupinu od više od 20 seizmičkih događaja na Marsu koristeći podatke iz NASA-ine misije lendera InSight, međunarodni tim znanstvenika predvođen Simonom Stählerom sa Sveučilišta ETH Zurich, otkrio je moguću naslagu magme u blizini Cerberus Fossae, područja pukotina stvorenih linijama rasjeda.
Sada imamo dovoljno podataka da vidimo određene statističke obrasce i možemo locirati potrese koji se događaju na Marsu, kaže Stähler. On i njegov tim otkrili su da se mnogi od potresa koje je misija InSight mjerila od 2018. godine nadalje, mogu pripisati regiji Cerberus Fossae.
Istraživači su posumnjali da je magma vjerojatno prisutna ispod površine regije kada su analizirali spektralne karakteristike valova. Niske frekvencije koje su vidjeli obično se povezuju s vulkanskim okruženjima.
Mora postojati neka vrsta vrućeg tijela ili magmatske komore, dakle aktivni vulkanizam, u ovom specifičnom području Marsa, kaže Anna Mittelholz sa Sveučilišta Harvard, isto tako članica tima.
Znanstvenici su ovo otkriće potvrdili satelitskim slikama koje pokazuju tamne naslage prašine oko regije, što ukazuje na nedavnu vulkansku aktivnost u posljednjih 50.000 godina.
