Većinom je glasova Gradsko vijeće Vukovara na sjednici u četvrtak donijelo je statutarnu odluku o izmjenama Statuta Grada Vukovar čime je brisana odredba o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma na podruju grada Vukovara.
Tom odlukom se izvan snage stavila Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara koja je pripadnicima srpske nacionalne manjine davala pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara.
U pojašnjenu odluke o izmjenama Stauta Grada Vukovara, navedeno je kako je toj odluci prethodila objava službenih rezultata popisa stanovništva provedenoga 2021. godine sukladno kojima kojima u gradu Vukovaru živi 29,73 posto Srba što je manje od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada te na taj način ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara.
Tim povod oglasio se predsjednik Demokratskog saveza Srba i vukovarski gradski vijećnik Srđan Milaković poručivši kako je “to poklon vukovarskim Srbima na kraju godine od političke garniture na čelu sa gradonačelnikom Penavom”.
“Ovim je okončano desetogodišnje nasilje nad ćirilicom i srpskim jezikom u kojem vremenu je od raznih državnih tijela učinjeno sve da do primjene ovog prava srpske zajednice nikada ni ne dođe. Popis stanovništva 2021. čekao se kao spasonosno rješenje u nadi da će Srba u Vukovaru biti manje. Iako je isti pokazao postotak zastupljenosti srpske zajednice od gotovo 30 posto – nikome ni na pamet nije palo da se ovo pravo srpske zajednice u Vukovaru zadrži”, navodi Milaković.
Zaključuje kako je ukidanje prava Srbima u Vukovaru na dvojezičnost, još jedna od mnogih poruka srpskoj nacionalnoj manjini od politike i institucija u Republici Hrvatskoj da se prava koja su joj zakonom zagarantirana “primenjuju na ‘kašičicu‘ i od slučaja do slučaja, a da pravne zaštite pred institucijama u Republici Hrvatskoj nema”.
Hina
