Benedikt XVI (95), Joseph Ratzinger, umirovljeni rimski papa i bivši poglavar Katoličke crkve, umro je danas u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanskom Gradu, uslijed višegodišnjega postupnoga slabljenja organizma.
Očekuje se da će sprovodnu misu za pokojnoga papu emeritusa u Papinskoj Vatikanskoj bazilici sv. Petra predvoditi poglavar Katoličke crkve papa Frane, a ne kardinal dekan Kardinalskog zbora, inače predviđen za tu dužnost kada umre vladajući papa.
Peter Seewald, njemački novinar i službeni biograf Josepha Ratzingera svojedobno je objavio da je Benedikt XVI odredio da bude pokopan u istu grobnicu u kripti Vatikanske bazilike svetog Petra u kojoj je do svoje kanonizacije bio sahranjen sv. Ivan Pavao II, dakle pod reljef Bogorodice s Djetetom između dva anđela koji je izradio trogirski kipar Ivan Duknović.
Benedikt XVI bio je poglavar Katoličke crkve nakon sv. Ivana Pavla II, od 2005 do 2014, kada se odrekao papinske dužnosti. Prije toga je od 1981 bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, a još ranije (1977-1981) nadbiskup Münchena i Friesinga. Bio je istaknuti teolog, perit na Drugome vatikanskom koncilu (1962-1965) i sveučilišni profesor.
Da je krhko zdravlje umirovljenog pape kritično narušeno doznalo se tek iz riječi pape Frane na redovitoj Općoj audijenciji u srijedu. Potkraj pozdrava nazočnim hodočasnicima papa Frane je, mimo prethodno zapisanih riječi, dodao neočekivano i poziv na „osobitu molitvu za emeritiranog papu Benedikta koji u tišini podržava Crkvu“. Treba ga se „sjetiti, jer je veoma bolestan, moleći Gospodina da ga tješi i podrži u tom svjedočenju ljubavi za Crkvu sve do kraja.“
Vatikanski portal Vatican News komentirao je tada da „tih malo riječi pape Frane daju razumjeti da je osjetljivo zdravstveno stanje Benedikta, koji je 16 travnja navršio 95 godina.“
Ravnatelj Ureda za novinstvo Svete Stolice Matteo Bruni izjavio je nedugo zatim da je Benediktu XVI „ovih sati pogoršano zdravstveno stanje uslijed uznapredovale dobi. Stanje je trenutno pod kontrolom uz konstantnu liječničku skrb.“
Obznanjeno je da je papa Frane odmah u srijedu prijepodne pošao u samostan Mater Ecclesiae posjetiti svoga onemoćalog prethodnika. U tom samostanu, usred Vatikanskih vrtova, u dragovoljnoj klauzuri, Benedikt XVI je živio, molio, svirao klavir i čitao od proljeća 2013. S njim je ondje bio njegov već povijesni osobni tajnik i prefekt Papinskog doma nadbiskup Georg Gänswein.
U početku prosinca Benedikt XVI je ondje primio ovogodišnje dobitnike Ratzingerove nagrade, teologa Michela Fédoua i pravnika Josepha Weilera, prvog Židova među laureatima te nagrade. Na fotografijama s tog susreta Benedikt XVI se doimao isto kao i posljednjih mjeseci: krhak, ali bistar i dobro raspoložen.
Stanje mu se naglo pogoršalo uoči Božića. Respiratorni problemi bili su sve izraženiji. Misa za Božić mu je priređena u njegovoj sobi.
Benedikt XVI bio je najdugovječniji papa u 1992 godine otkako je nakon Isusove smrti Petar preuzeo vodstvo među apostolima.
ŽIVOTOPIS BENEDIKTA XVI
Za svećenika je zaređen 1951., a za papu izabran 2005.
Papa Benedikt XVI (Joseph Ratzinger) rođen je 16-IV-1927 u Marktlu na Innu nedaleko od Passaua, u Bavarskoj blizu austrijske granice.
Roditelji su mu bili seljačkog podrijetla, otac je bio policijski (žandarmerijski) službenik pa povjerenik, ali je odbio ući u Nacionalnu socijalističku njemačku radničku partiju kancelara Adolfa Hitlera, što ga je stajalo šikaniranja i premještaja. Zbog ekonomskih i idejnih razloga otac je neko vrijeme bio učitelj sinovima, Josephu i starijem Georgu, koji je također postao svećenikom. Ratzinger se rano opredijelio za sjemenište, te je kao sjemeništarac bio pošteđen redovite vojne službe u Velikom Njemačkom Reichu, osim što je u sklopu teritorijalne obrane bio u protuzračnoj obrani BMW-a. Nakon rata je studirao teologiju i filozofiju na Sveučilištu u Münchenu, te u Friesingu.
Za svećenika je zaređen 1951.
Status slobodnog docenta teologije postignuo je 1957, a kardinal Frings ga je poveo kao perita (teološkog stručnjaka savjetnika) na Drugi vatikanski koncil 1962-1965, gdje je dospio na glas zajedno sa skupinom inih mladih teologa.
Za redovitog profesora dogmatike i povijesti dogmi na Sveučilištu u Regensburgu izabran je 1969, te je bio prorektor Sveučilišta. Predavao je teologiju također u Friesingu, Bonnu, Münsteru i Tübingenu.
Papa Pavao VI imenovao ga je nadbiskupom Münchena i Freisinga 25-III-1977, a 27-VI iste godine ga je imenovao kardinalom. Papa Ivan Pavao II ga je 25 studenoga 1981 imenovao prefektom (pročelnikom) Kongregacije za nauk vjere, nakon umirovljenja kardinala Franje Šepera. Ratzinger je na toj dužnosti glavnoga papina čuvara pravovjerja ostao sve do smrti svoga prethodnika na papinskom prijestolju. Bio je i predsjednik Papinskoga biblijskog povjerenstva te Papinskoga međunarodnoga teološkog povjerenstva. Glavni je autor novog Katekizma Katoličke crkve. Još 2002 je podnio ostavku Ivanu Pavlu II jer je navršio 75 godina, ali prethodni papa tu ostavku nije prihvatio sve do svoje smrti.
Od 2002 bio je dekan Kardinalskog zbora.
Izabran je za papu 19-IV- 2005. Odrekao se te dužnosti 28-II-2013.
Jutarnji.hr
