Već neko vrijeme u Bosni i Hercegovini traje velika debate o plaćama, naročito nakon preporuka Međunarodnog monetarnog fonda.
Naime, MMF je analizirao stanje u BiH i izašao sa nizom preporuka da se zbog reformi smanji javna potrošnja i ograniči rast plaća u javnom sektoru ili čak da se vrate na prijašnju razinu, jer je inflacija i dalje visoka.
Tu su i obaveze vraćanja dospjelih kredita, kao i preporuke o podizanju kamatnih stopa. Političari to otvoreno kritiziraju, a jasno je i zbog čega – preglomazna, nekompetentna, troma javna uprava je siguran izbor glasova.
Međutim, cijelo to vrijeme malo tko priča o realnom sektoru. Sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) ranije su na sva zvona najavljivali sveobuhvatne reforme, ali dolaskom na vlast o njima više niti ne pričaju, a kamoli da nešto rade po tom pitanju.
Porazni pokazatelji
A posljednji podaci Agencije za statistiku BiH zorno pokazuju u kakvom stanju je danas radnik u ovoj zemlji.
– Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za srpanj 2023. godine iznosila je 1.262 maraka, što pokazuje nominalan pad za 0,4 posto, i realno je manji za 0,2 posto u odnosu na lipanj 2023., navodi se.
Dakle, plaće su padale i u prosjeku, a pravo stanje ćemo vidjeti ukoliko se gledaju plaće po pojedinim sektorima. Uvjerljivo najviše radnika u našoj zemlji radi u trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, te prerađivačkoj industriji. U prvoj su prosječne plaće 866 maraka, a u drugoj 883 marke.
Ukoliko znamo kako je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj za kolovoz iznosila je nevjerojatnih 3.322,90 maraka ne treba posebno niti prošiti riječi kako ti ljudi žive i kakav im je standard. Samo kako bi pregurali jedan mjesec trebaju im skoro četiri ovakve plaće, a shodno tome jasno je zbog čega smo po kupovnoj moći uz Albaniju samo europsko dno.
Plaće se male i u građevinarstvu (813 maraka), poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (975 maraka), prijevoz i skladištenje (991 marka), djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (730 maraka), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (918 maraka), umjetnost, zabava i rekreacija (883 maraka).
Zemlja umirovljenika i uhljeba
Bez poboljšanja uvjeta u realnom sektoru, većih plaća i drugih prava ova država će i dalje nastavljati ekonomski i demografski kolaps. Država će ubrzano postajati zemlja umirovljenika i uhljeba, a što je, čini se, i cilj dijela političkih (kvazi)elita u BiH.
Da nije, ubrzano bi se radilo na sveobuhvatnim reformama koje bi rasteretile kako poslodavce, tako i radnike, a nakon toga da ide i značaj rast plaća. Ti ljudi će svakako najveći dio svog novca trošiti u BiH, a država će ponovno putom poreza prikupljati dobar dio tog novca.
Nažalost, to se ne događa nego se i dalje održava status quo koji ne odgovora nikome – poslodavcima i radnicima nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet, a dugoročno ovakvo stanje je uništilo i državu što se zorno vidi iz svih relevantnih istraživanja.
Dragan Bradvica / Dnevni.ba
