Europa se dramatično mijenja zbog suočavanja s terorističkim prijetnjama i imigracijama koje su izvan kontrole. Jedna od posljedica također je uništena idila putovanja bez putovnica između država članica Europske unije. Provjere na granicama ponovno se uvode u brojnim državama kako bi se osnažila nacionalna sigurnost i zaštitili građani.
Jedanaest država schengenskog prostora ponovno je uvelo davno napuštene granične kontrole koje uključuju provjere osobnih iskaznica, putovnica, razgovore s policijom, statične kontrolne točke i preglede vozila. Prema izvješću EU-a, mnoge zemlje vjeruju da su granične kontrole ključne za zaustavljanje infiltracije terorista s Bliskog istoka koji se predstavljaju kao migranti, piše Daily Mail.
Italija je u studenom pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat u Izraelu za povećanu prijetnju nasiljem unutar EU-a. Osim toga strahuju i od dolaska terorističkih migranata usred konstantnog priljeva migranata s kopna i mora. Slovenija je uvela kontrole na granicama s Mađarskom i Hrvatskom, navodeći iste probleme koje je istakla Italija.
#Europe is erupting. The shattering of Schengen: The map that reveals how ELEVEN countries – from France to Slovakia, Sweden to Germany – are rebelling against EU free movement in the face of terrorism and out-of-control #immigration | Daily Mail Online https://t.co/CHMw9jXeAT
— Hannah Bree (@HannahBree72) November 13, 2023
Provjere na granicama su u suprotnosti sa Schengenskim sporazumom koji je uveden prije gotovo 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika između Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Schengenska pravila trebala bi dopuštati putovanje bez provjere identiteta svakome tko uđu u EU do trenutka dok ne izađe.
Prošle godine je trećina od milijun tražitelja azila, izbjeglica i ilegalnih migranta uspješno ušla u EU preko njezinih vanjskih granica i tada su – prema schengenskim pravilima – mogli putovati gdje god su htjeli unutar bloka.
Pojačane su kontrole na granicama s Austrijom, Švicarskom, Češkom i Poljskom, a i Njemačka je objavila svoj plan prema kojem bi se ubrzala deportacija ilegalnih migranata i azil tražio prije ulaska u EU. Italija je poručila kako će migrante poslati u albanske prihvatne centre gdje će se odlučivati kome treba odobriti, a kome odbiti ulazak.
Represivne mjere na granicama naišle su na oštre kritike zbog ograničavanja prava putovanja za 400 milijuna Europljana koji žive unutar unije.
Po cijelom gradu Banyuls-sur-Mer u južnoj Francuskoj postavljeni su plakati koji zahtijevaju ponovno otvaranje četiri ceste koje prelaze preko obližnje granice sa Španjolskom. Razlog njihovog zatvaranja je taj što ih koriste trgovci ljudima koji ilegalno dovode migrante na sjever Europske unije, ali ih koristi i lokalno stanovništvo koje sada mora putovati satima da bi stigli na posao ili posjetili rodbinu.
Stručnjak za migracije Alberto-Horst Neidhardt upozorio je ranije ovog mjeseca da pooštravanje granica pokazuje koliko je krhka schengenska zona. Zahvaljujući Schengenu, tvrdi, brojni migranti koji dođu u južnu Europu slobodno se kreću kontinentom te stižu u zemlje poput Njemačke koja je prošle godine zabilježila nagli porast zahtjeva za azilima.
Njemačka vladajuća koalicija oglasila je uzbunu zbog policijskih podataka koji pokazuju da je samo u rujnu u zemlju ušlo 20.000 ilegalnih migranta, dok je od siječnja do kraja kolovoza ta brojka iznosila 92.119 migranata.
Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata koji stižu bez dokumenata biti najveći od 2016. godine kad je tadašnja kancelarka Angela Merkel primila Sirijce koji su bježali od građanskog rata u svojoj domovini.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da su dosegli prijelomnu točku zbog toga što se od poreznih obveznika očekuje da osiguraju smještaj, hranu i beneficije za pridošlice iz balkanskih zemalja, Bliskog istoka i subsaharskih zemalja.
Danska za sad nadzire kopnene i morske granice s Njemačkom, no tvrde da su suočeni s prijetnjama unutarnjoj sigurnosti od terorista, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. Najavili su da bi uskoro mogli proširiti provjere na putnike koji zrakoplovima stižu iz drugih zemalja EU-a. Švedska pak upozorava da provjerava sve svoje granice zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj sigurnosti koju predstavlja.
Andrej Plenković također je pozdravio strože paneuropske granice. – EU je okružena najvećim krizama u posljednjih 30 godina. Istovremeno se događa Putinova agresija na Ukrajinu, Hamasov napad na Izrael, sve to pojačava tokove ilegalnih migracija, rekao je premijer. Plenković je dodao da su pojačane kontrole signal političara da im je stalo do naroda te je pozvao na rigorozniju zaštitu vanjskih granica EU-a.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni obnovila je granične prijelaze sa Slovenijom nakon obavještajnih izvješća koja su pokazala da postoji visok rizik od ulaska terorista u zemlju u migrantskim skupinama s Balkana. Predvidjela je da bi cijeli schengenski projekt mogao biti uništen u nastojanju da se očuva sigurnost.
Zakon o schengenskim granicama EU-a navodi da kontrole moraju biti ‘posljednja mjera‘ u slučaju ozbiljne prijetnje sigurnosti pojedine nacije.
