Na Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ kojeg su Vladi Federacije BiH dostavili predstavnici HDZ-a BiH gdje se predlaže osnivanje nove tvrtke koja bi bila zadužena za projekt izgradnje i upravljanje plinovodom, ni sada, kao ni ranije, američka strana ne gleda sa simpatijama.
Čak suprotno – kao što je svojedobno američki veleposlanik u BiH Michael Murphy oštro kritizirao predsjednika HDZ BiH kako opstruira izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, taj zaključak je i sada.
Naime, u odgovoru na pitanje Dnevnog lista o stajalištu američke administracije u BiH po pitanju predloženog zakona od strane HDZ-ovih dužnosnika dade se iščitati ozbiljno upozorenje.
„Osobni interesi iznad javnog dobra“
-Sjedinjene Američke Države smatraju da je plinovod Južna interkonekcija s Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine. Međutim, projekt se ne može nastaviti bez usvajanja nužnih zakona. Vrijeme je da Dom naroda Parlamenta FBiH usvoji verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, koji je pripremljen uz pomoć USAID-a i usvojen u Zastupničkom domu u prosincu 2021. godine, istaknuli su za Dnevni list iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH.
Potom naglašavaju kako je BH Gas, kao jedini operater prijenosa plina i član Europske mreže operatera prijenosa plina u svojstvu promatrača, jedina organizacija s kapacitetom i pripremom za provođenje ovog projekta.
Iz Veleposlanstva SAD-a također navode kako je BH GAS-u nužno potrebno restrukturiranje i unaprjeđenje kako bi ta tvrtka iznijela ovaj projekt na način koji bi zadovoljavao interese svih građana FBiH.
-BiH se nalazi na energetskoj raskrsnici. Južna interkonecija je put prema europskim integracijama i energetskoj sigurnosti, ali Dragan Čović i HDZ BiH blokiraju taj put, pokušavajući zamijeniti BH Gas s poduzećem koje oni mogu kontrolirati. Oni stavljaju osobne interese iznad javnog dobra, svojim inzistiranjem na osnivanju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prijenosa plina, što ujedno predstavlja dupliciranje, ponovno je upućena ozbiljna kritika prema predsjedniku HDZ-a i njegovoj stranci.
-Neuspjeh da se krene naprijed sa Južnom interkonekcijom bi produžio ovisnost o Rusiji i uskratio ekonomske pogodnosti stanovnicima Federacije BiH, koje im omogućuje novi izvor energije. Pokušaji da se ovaj projekt koristi za osobne i političke dobiti, otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje, poručeno je iz Veleposlanstva SAD u BiH.
HDZ traži novo poduzeće
Iako se tišina iz američkog veleposlanstva mogla protumačiti kako se „možda nešto promijenilo“ oko stava da izgradnju plinovoda vodi BH GAS, ova reakcija dokazuje da su američki stavovi nepromijenjeni. Također, u reakciji se može prepoznati i savjet za „nužno restrukturiranje i unaprjeđenje BH GAS-a, kako bi ta tvrtka, „iznijela ovaj projekt na način koji bi zadovoljavao interese svih građana FBiH“.
Podsjetimo da u Prijedlogu Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ od strane hrvatskih dužnosnika, stoji kako bi umjesto BH GAS-a trebalo osnovati novu tvrtku.
“Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, stoji u prijedlogu dužnosnika HDZ-a, kao i da “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima“.
Međutim, na verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, pripremljenu uz pomoć USAID-a i usvojenu u Zastupničkom domu u prosincu 2021. godine, upravo se pozivaju iz Veleposlanstva SAD-a – u istom se navodi BH GAS kao nositelj projekta plinovoda Južna interkonekcija.
Izravna kritika američkog veleposlanika
Podsjetimo da je krajem lipnja ove godine američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, kao nikada do tada, izravno je prozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za blokadu izgradnje Južne interkonekcije jer, kako je rekao, “HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”.
„U ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio je podršku BH-Gasu, zaduženom za proizvodnju i transport plina u Federaciji BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije. Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH 2021. godine Usprkos dobroj volji koalicijskih partnera u FBiH da se ide dalje s projektom, Dragan Čović izabrao je slijediti vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije. On i njegova stranka zanemarili su odgovornost koju predstavlja učešće u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unaprjeđivanja upravljačke strukture u BH Gasu, što bi tvrtki omogućilo da provede ovaj projekt. Rezultat toga je zastoj u provedbi projekta usprkos činjenici da su lideri u vlasti i gospodarstvu podjednako identificirali Južnu interkonekciju kao suštinski prioritet za BiH. Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta“, poručio je tada, između ostaloga, američki veleposlanik u BiH.
„Ova opstrukcija sada prijeti uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih mjesta koje ovaj projekt sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su točno prioriteti za Dragana Čovića”, poručio je tada američki veleposlanik.
SAD su i značajan sufinancijer ovog projekta, a nakon ove kritike veleposlanik Murphy se u Mostaru susreo s Čovićem, a teme razgovora, kako je to ‘tvitao’ američki veleposlanik, bile su „važnost ubrzanja reformi u FBiH i jačanja ustavnog poretka BiH protiv neviđenih napada čelnika Republike Srpske“.
No, ovo je već drugo, ozbiljno upozorenje prema Čoviću oko Južne interkonekcije koja bi Federaciju BiH otrgnula od ovisnosti o ruskom plinu. Dok se u FBiH spore oko ovog pitanja te dodatno odlažu ionako kašnjenje u projektu, Istočna interkonekcija još više učvršćuje „plinske veze“ RS-a s Rusijom, pa tako i Federacije i cjelokupne BiH.
Trasa plinovoda
Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora. Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost.
