Vlada Federacije na sva zvona najavljivala je kako će od 1. siječnja 2024. godine minimalna plaća u ovom entitetu biti tisuću maraka. Međutim, sve to je bilo još jedno prazno obećanje jer Vlada određuje kako će minimalna plaća za ovu godinu biti 619 maraka, što je povećanje od tek 23 marke. A kako to obično ide u politici sarajevske ‘trojke’ (SDP, NiP, NS) i iza te odluke vuku se repovi. Barem kako tvrde sindikalisti, ali i brojni stručnjaci, oporba…
– Odluka o najnižoj plaći u Federaciji koju je Vlada FBiH donijela 29. prosinca 2023. je zbog proceduralnog propusta ništavna, naveo je Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij FBiH, u odgovoru na zastupničko pitanje federalnom zastupniku Admiru Čavaliću.
Biber dodaje da bi Ustavni sud FBiH, ako neko uputi apelaciju, poništio ovu odluku bez ikakve rasprave.
Što se dogodilo?
Podsjećanja radi, navedenog datuma na žurnoj sjednici Vlada FBiH donosi odluku o iznosu najniže plaće u FBiH za 2024. u visini od 619 maraka (do tada je iznosila 596 maraka). Odluka je objavljena u Službenim novinama FBiH gdje se navodi kako je Vlada prethodno konsultirala Ekonomsko-socijalno vijeće, a što je demantirao predsjednik ESV-a Edhem Biber.
– Točna je informacija da tijekom 2023. nije održana niti jedna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij FBiH. Poslije konstituiranja nove vlade u travnju 2023. pokušao sam sazvati konstituirajuću sjednicu ESV-a i uputio pismene pozive socijalnim partnerima kako bi se to realiziralo. Sindikat i poslodavci su izrazili spremnost da pristupe konstituiranju ESV-a u novom sazivu, međutim Vlada nije odgovorila na taj poziv. Pozivi su ponovljeni u više navrata pismeno i usmeno, ali iz Vlade FBiH do danas nismo dobili nikakav odgovor napominjući da je takva gesta suprotan članu 17. Sporazuma o osnivanju ESV-a za teritorij FBiH kojim je utvrđeno da su socijalni partneri u obavezi održati konstituirajuću sjednicu ESV-a najdalje 30 dana poslije konstituiranja vlasti, piše Biber. Nastavlja kako je Sporazumom o osnivanju ESV-a decidirano definirano da se određena zakonska rješenja iz oblasti ekonomske, socijalne i razvojne politike obavezno moraju raspravljati na sjednicama ESV-a.
– Sva zakonska i podzakonska rješenja koja ne prođu tu formalnu proceduru su iz proceduralnih grešaka oboriva na Ustavnom sudu FBiH. Zbog nepoštivanja Sporazuma o osnivanju ESV-a Vlada direktno krši odredbe Zakona o obligacijskom odnosima u FBiH, ali i Zakona o radu kao i međunarodne konvencije 87. i 98. koje su, s obzirom na to da su ratificirane u BiH, u pravnom smislu iznad domaćeg zakonodavstva i moraju se direktno primjenjivati u BiH. Najnoviji primjer nepoštivanja Zakona o radu, odnosno, odredbe člana 78. stav 3. je objavljivanje Odluke o najnižoj plaći u FBiH za 2024. godinu, gdje Vlada FBiH nije uopće konsultirala ESV iako je Zakonom o radu to izričito morala učiniti. Takav pravni akt zbog navedenog proceduralnog propusta je pravno ništavan i Ustavni sud FBiH ako neko uputi apelaciju će ga poništiti bez ikakve rasprave, pojašnjava Biber.
Tko može uputiti apelaciju?
Za Faktor pojašnjava tko ima pravo podnijeti apelaciju sudu.
– Može grupa federalnih zastupnika, predsjednik i potpredsjednici FBiH. Evidentno je da je Vlada FBiH prekršila procedure, kaže Biber.
Dodaje kako ga još nitko iz Vlade FBiH nije kontaktirao.
– Oni su mudre sove, samo šute. Ova situacija se može riješiti na način da se konstituira ESV, da uđu u zakon, rekli su da se bore za pravnu državu. Da se zaista obave konsultacije i objave što hoće i kako hoće. Mora akt doći na sjednicu ESV-a. Ne može to da su se konsultirali sa nekim u četiri oka, u kavani, to ne može. Zakon je propisao da mora biti sjednica ESV-a. Ekonomsko-socijalno vijeće je zakonom definirana institucija u FBiH. I ne samo da se ta odluka o najnižoj plaći može osporavati na Ustavnom sudu, sva zakonska rješenja koja Vlada uputi pogotovo iz socijalne oblasti, ekonomskih odnosa, uključujući fiskalne zakone, mogu biti oboreni na Ustavnom sudu jer u proceduralnom smislu nisu ispoštovane određene stvari, a učio sam da je procedura srce demokracije, istaknuo je Biber.
Osvrnuo se na pitanje jesu li poslodavci dužni provoditi ovu odluku.
– Formalno-pravno nisu, mogu je osporavati jer nisu sudjelovali u tome kako je predviđeno zakonom. Kako će se oni ponašati, zaista ne znam. Ima još jedan problem. Najniža plaća je osnova za sva socijalna druga davanja u FBiH prema socijalnim, braniteljskim kategorijama. Može se nanijeti nesaglediva šteta. Mogu te službe po automatizmu početi isplaćivati davanja, a u nastavku se pokrene inicijativa o osporavanju odluke i može nastati nesaglediva šteta za proračun FBiH. Nije to jednostavno, zaključuje Biber.
