Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik ponovio je da će se taj entitet odcijepiti od BiH ako visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona te najavio susret s vodećim bošnjačkim i hrvatskim strankama kako bi se o tome pokušao postići dogovor.
Schmidt, koji je na čelu međunarodne uprave u BiH, najavio je sredinom prosinca da će intervenirati u izborno zakonodavstvo zemlje kako bi se zajamčila transparentnost izbornog procesa u slučaju da se domaći političari ne usuglase oko toga pitanja. U izjavi za lokalne medije dodao je da se ovoga tjedna očekuju razgovori čelnika stranaka na vlasti oko niza reformi te nazvao taj sastanak danom D.
“Ako nastave s rasturanjem Daytona….”
“Bit će dan D. Ako se netko usudi prijeći granice i realizirati scenarij po kojemu se otvara prostor da on nešto nametne. Ako nastave s rasturanjem Daytona, dobit će samostalnu Republiku Srpsku i raspalu nefunkcionalnu Federaciju”, rekao je Dodik medijima u Banjoj Luci.
On je ranije u više navrata prijetio odcjepljenjem Republike Srpske u slučaju da Schmidt, čiji autoritet osporava, nametne neki od zakona. Izmjena Izbornog zakona s tehničkim poboljšanjima jedan je od uvjeta Europske komisije kako bi Europskom vijeću do ožujka preporučila bezuvjetno otvaranje pregovora o članstvu s BiH.
“Politički Bošnjaci su podređeni strancima”
Dodik je optužio bošnjačke stranke da se servilno ponašaju prema strancima i da su one zapravo najveći problem što nema dogovora o reformama.
“Politički Bošnjaci nemaju kapacitet za samostalno donošenje odluka i bilo kakve pregovore. Njihova podređenost strancima koji su ih postavili vodi tome da se dogovori ne poštuju i da ozbiljno sumnjamo u njihovu odlučnost da BiH ide naprijed”, rekao je Dodik.
Uz izmjene Izbornog zakona, Europska komisija je domaće političare izvijestila kako trebaju reformirati Zakon o zabrani financiranja terorizma i pranja novca, Zakon o sudovima BiH i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Najveći prijepori su oko izmjena Izbornog zakona, a hrvatska strana u BiH očekuje da se tim izmjenama zajamči legitimno političko predstavljanje, odnosno spriječi mogućnost preglasavanja tog naroda prilikom izbora člana Predsjedništva BiH. Glasovima dominantno bošnjačkih birača u četiri navrata je u državni vrh biran Željko Komšić, čiji legitimitet hrvatske stranke osporavaju.
OTPOR.Media
