Zašto objavljujemo ovaj članak.? Zato što istražujemo, znamo čitati između redova i znamo pružiti otpor!!
Upravo tri osobe koje su glavni akteri ovog članka:
- –predsjednik Konferencije europskih rabina (CER),
glavni rabin Pinchas Goldschmidt - slovenski veliki Muftija Nedžad Grabus,
- Amir Gross Kabiri – nama uvelike poznat najveći gospodarstvenik Regije Adria, protiv kojeg se čeka otvaranje procesa na F BiH i BH Tužiteljstvima po raznim osnovama
Su osobe od kojih niti jedna nikada nije osudila, kritizirala zločine Izraela koje provodi nad civilnim stanovništvom u Gazi, te nikada nisu pokazali suosjećaje i empatiju nad desetinama tisuća nevinih žrtava pogotovo djece i žena koji svaki dan stradavaju u nesretnom ratu u Gazi.
UPRAVO ZBOG TOGA HRABROST I LICEMJERSTVO NE IDU SKUPA, ALI JE POZNATO DA NAGRADE UVIJEK DOBIVAJU OVAKVI LICEMJERI!!
Europsko muslimansko – židovsko lidersko vijeće (MJLC)
Godine 2015. osnovano je Europsko muslimansko – židovsko lidersko vijeće (MJLC), koje uključuje visoke židovske i muslimanske dostojanstvenike i ima za cilj očuvanje vjerskih sloboda i vjerskog mira, intenziviranje dijaloga i POBOLJŠANJE MEĐUSOBNOG RAZUMIJEVANJA U EUROPI IZMEĐU OTPRILIKE 1,5 MILIJUNA ŽIDOVA I PREKO 40 MILIJUNA MUSLIMANA.
Navod Upravnog odbora Društva
za dodjelu Međunarodne nagrade Karlo Veliki iz Aachena
predsjedniku Konferencije europskih rabina (CER),
glavnom rabinu Pinchasu Goldschmidtu
i židovskom narodu u Europi
U znak priznanja za njegove izvanredne napore u promicanju mira, prava svih naroda na samoodređenje, europskih vrijednosti, tolerancije, pluralizma i razumijevanja te u znak priznanja za njegovu značajnu predanost međureligijskom i međukulturalnom dijalogu, Upravni odbor Društva za savjetovanje Međunarodne nagrade Karlo Veliki iz Aachena je svojom dodjelom za 2024. odabrao priznanje predsjedniku Konferencije europskih rabina (CER), glavnom rabinu Pinchasu Goldschmidtu i židovskom narodu u Europi, piše portal Karlspreis.de.
Ovim priznanjem Upravni odbor Nagrade Karla Velikog želi odaslati poruku da je židovski život prirodni dio Europe i da u Europi nema mjesta za antisemitizam. Život Židova bitan je dio europske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
“Svaki napad na Židova je napad na sve čime se Europa ponosi. Način na koji se odnosimo prema Židovima i drugim manjinama je poput lakmus testa za zdravstveno stanje našeg otvorenog europskog društva.” Ova izjava bivšeg potpredsjednika Europske komisije, Fransa Timmermansa, ističe važnu točku: svaki oblik antisemitizma – svaki napad, svako ocrnjivanje i, iznad svega, svaki čin nasilja – napad je na sve nas. Napad na naš liberalni, demokratski i pluralistički poredak, na naš suživot u Europi koja svoje jedinstvo teži postići upravo prihvaćanjem, poštivanjem i, naravno, prakticiranjem svoje različitosti. Europa koja – gdje god su manjine ugrožene – mora vidljivo pokazati svoj stav, svoju odgovornost i svoju solidarnost.
Živimo u pluralističkom i sve više sekulariziranom društvu. Ali naša ujedinjena Europa nije vrijednosno neutralna. Samo tamo gdje se poštuju dostojanstvo i različitost pojedinaca moguć je miran suživot – koji karakteriziraju tolerancija, razumijevanje i humanost.
Kao što glavni rabin Goldschmidt naglašava: “Biblija, korijen naše zajedničke židovsko-kršćanske baštine, uvijek iznova govori o važnosti dobrodošlice ‘strancu’. To je također dio našeg europskog identiteta. Ako priznajemo zajednički identitet, onda bismo trebali također nastojimo to podijeliti s drugima. Ako podržavamo pluralizam, ne bismo trebali težiti poricanju, već ga trebamo rigorozno promicati posvuda. […] Ako želimo prenijeti ideju pluralizma i ‘živi i pusti živjeti ‘mentaliteta emigrantima iz totalitarnih društava u kojima je svaka alternativna vjerska praksa […] zabranjena, Europa mora – posebno u tom pogledu – pokazati put prema vjerskom pluralizmu dajući primjer tolerancije.”
I dok su prošli tjedni i mjeseci još jednom brutalno pokazali kako se religija i kultura također mogu zloupotrijebiti, kako se izvori nade i mira mogu iskovati u instrumente mržnje i nasilja, glavni rabin Goldschmidt vrlo jasno iznosi tri temeljno odlučujuće točke: da ljudi najrazličitijih vjerskih i kulturnih pozadina moraju pronaći svoje mjesto u Europi; da je međukulturalni dijalog – mogućnost susreta i razmjene mišljenja bez predrasuda – sada, više nego ikada, jedan od velikih izazova našeg vremena; ali da se, kada se ulazi u takav dijalog, o europskim vrijednostima ne može pregovarati, a europski način života, kojeg karakteriziraju demokracija, sloboda i vladavina prava, nije predmet rasprave.
Pinchas Goldschmidt rođen je 21. srpnja 1963. u židovsko-ortodoksnoj obitelji u Zürichu. Rano je napustio Švicarsku i otišao u Izrael, gdje je od 1979. nastavio rabinski studij u Bnei Beraku, a zatim iu Chicagu, Baltimoreu i Jeruzalemu. Godine 1987. dobio je Semikhu (formalno zaređenje za rabina). Osim zaređenja, također ima magisterij iz talmudske jurisprudencije i – nakon apsolviranog svjetovnog studija na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu – magisterij znanosti. Goldschmidt je oženjen i otac sedmero djece.
Nakon što mu je dodijeljena Semikha, počeo je raditi u Nazareth-Illitu, današnjem Nof HaGalilu, prije nego što je 1989. udovoljio zahtjevu – koji su izrazili Glavni rabinat Izraela, Svjetski židovski kongres i skupština židovskih organizacija i aktivista koji su podržali Židovsko podzemlje u SSSR-u – za njega “napustiti Zapad i otići u Sovjetski Savez kako bi oživio židovski život u komunističkoj zemlji”. Preselio se u bivši Sovjetski Savez kako bi tamo restrukturirao židovski život.
Godine 1991., nakon neuspjelog državnog udara i osnutka nove Ruske Federacije, Goldschmidt je bio ključan u uspostavi i razvoju komunalnih i političkih struktura novooslobođene židovske zajednice – počevši od pučkih kuhinja, vrtića i škola pa sve do uspostave Kongres židovskih vjerskih organizacija i udruga u Rusiji. Godine 1993. imenovan je glavnim rabinom Moskve.
Poteškoće s kojima se suočavao sljedećih godina u zastupanju interesa židovske zajednice postale su očite kada mu je 2005. godine, nakon boravka u Izraelu, (u početku) odbijen ponovni ulazak u Rusiju. Tek tri mjeseca kasnije – nakon međunarodnih prosvjeda – dopušten mu je povratak u svoju zajednicu.
U ožujku 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu, konačno je napustio Moskvu nakon što se odupro pritisku na vođe židovske zajednice da podrže rat. Kako prenose izraelski mediji, komentirao je vijest da ga je godinu dana kasnije rusko ministarstvo pravosuđa službeno označilo kao “stranog agenta” rekavši da je “ponosan što je na pravoj strani povijesti i pridružiti se popisu ljudi koji se protive ovom užasnom ratu koji je koštao života stotine tisuća”.
Još u srpnju 2011. glavni rabin Goldschmidt izabran je za predsjednika Konferencije europskih rabina (CER) – kao tek četvrti predsjednik u gotovo 70-godišnjoj povijesti CER-a, koji je s preko 700 rabina vodeći glas Judaizam u Europi, a koja je nedavno preselila svoje sjedište iz Londona u München.
U dijalogu s predstavnicima europskih institucija, OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) i nacionalnih vlada, u bezbrojnim govorima, izjavama i komentarima, glavni rabin Goldschmidt redovito daje izvješća o stanju židovske zajednice, govori o prijetnjama antisemitizma i kampanje protiv ograničavanja vjerskog života u Europi. Kao predstavnik jedne od najstarijih vjerskih manjina u Europi, postavio si je za cilj “pomoći stati na kraj ovom rastućem antagonizmu i sukobu, koji bi se u godinama koje dolaze mogao pokazati kao najveća prijetnja ikada jedinstvo i sigurnost Europe. Vjerujem da imamo dužnost stvoriti ozračje tolerancije i uzajamnog poštovanja između moderne sekularne države i aktualnih vjerskih pokreta kako bismo osigurali da ovaj eksperiment zvan ‘Europska unija’ ne propadne.”
Posebno je Goldschmidtovo zalaganje za međureligijski dijalog također dobilo veliku pozornost i visoko se cijeni. Godine 2015. suosnivač je Europskog muslimansko-židovskog vodstvenog vijeća (MJLC), koje uključuje visoke židovske i muslimanske dostojanstvenike i ima za cilj očuvanje vjerskih sloboda i vjerskog mira, intenziviranje dijaloga i poboljšanje međusobnog razumijevanja između približno 1,5 milijuna europskih Židova i preko 40 milijuna muslimana. Vijeće, kojim predsjeda glavni rabin Goldschmidt zajedno s slovenskim velikim muftijom Nedžadom Grabusom, vrlo je neobična plejada – ne samo za Europu. Židovski i muslimanski vjerski vođe u pravilu se sastaju samo na međuvjerskim konferencijama – događajima trijaloga triju glavnih abrahamskih religija – ili javnim političkim sastancima. “Radimo s imamima u borbi protiv prijetnji vjerskim slobodama”, naglašava Goldschmidt. “Čak i na nacionalnim razinama podržavamo ove razgovore iako nisu uvijek laki. Ali vjerujemo da su izuzetno važni. Jer Židovi nisu u opasnosti samo od krajnje desnice, već i od radikalnih religioznih muslimana. Dakle, to čini dijalog s muslimanskim vođama koje su zaista važne.”
Sukladno tome – iznad i izvan pojednostavljenja poput ‘islam’ ili ‘muslimani’, – prema mišljenju glavnog rabina Goldschmidta, “Muslimani koji žele živjeti, studirati i raditi u Europi i s kojima nemamo problema […] su naši saveznici.” – također, i posebno, saveznici protiv radikalnog islamizma.
Židovsko-kršćanski dijalog također je dobio značajan poticaj od strane CER-a i glavnog rabina Goldschmidta: dokument “Između Jeruzalema i Rima” – prva službena deklaracija rabinskih organizacija o kršćanstvu – dostupan je od 2016. i, da tako kažemo, židovski odgovor na deklaraciju “Nostra Aetate” koju je usvojio Drugi vatikanski sabor 1965., prekretnicu u židovsko-kršćanskim odnosima. „Trenutno proživljavamo plodonosan trenutak dijaloga“, izjavio je papa Franjo kada je u kolovozu 2017. u Vatikanu dočekao izaslanstvo europskih, američkih i izraelskih rabina koji su mu stigli predati svoju deklaraciju. I glavni rabin Goldschmidt, voditelj izaslanstva, također je nakon toga govorio o povijesnom trenutku i izrazio nadu “da ovo možemo iskoristiti kao katalizator za veću suradnju u budućnosti”.
“Danas je više nego ikad”, smatra, “nužan dijalog kako ovo stoljeće ne bi kulminiralo krvoprolićem i ratom, očajem i mržnjom, kao prošlo. S obzirom da danas, s dolaskom novih imigrantskih društava i skupina, karakter Europe se mijenja, mislim da mi, Židovi, koji ne samo da smo preživjeli nakon gubitka svoje zemlje i domovine, nego smo stoljećima i tisućljećima živjeli i napredovali kao manjina, želimo podijeliti svoje iskustvo i stručnost s drugima učiniti Europu i svijet boljim mjestom, sigurnim mjestom – za vlastitu dobrobit i dobrobit budućih generacija.”
Povodom svog posljednjeg susreta s papom Franjom, u studenom 2023., glavni rabin Goldschmidt ponovno je zauzeo čvrst stav o trenutnoj situaciji na Bliskom istoku: “Mi [CER] smo za mir. Vjerujemo u pravo svih naroda na samoodređenje […] Nadamo se da će civilno stanovništvo što manje stradati u ovom ratu. Molimo za njih i nadamo se da će se mir vratiti na Bliski istok, u Svetu zemlju i u Europu. ” Njegova nada: “Gaza će postati slobodna demokratska zemlja koja ne predstavlja prijetnju Izraelu, ali jamči sigurnost i život u miru za svoje građane. Ili Gazom mora upravljati palestinski vođa kojeg podržava zajednica arapskih država .”
Za Upravni odbor Nagrade Karla Velikog od iznimne je važnosti naglasiti da svi ljudi imaju pravo živjeti unutar sigurnih granica te u slobodnom, mirnom i demokratskom društvu.
Što se tiče Europe, glavni rabin Goldschmidt izražava ozbiljnu zabrinutost jer: “Antisemitizam je ponovno postao politički korektan.”
“Ima li judaizam budućnost u Europi?” novine Jüdische Allgemeine nedavno su provokativno upitale predsjednika CER-a. “Ako pogledamo Rusiju,” odgovorio je Goldschmidt, “sumnjam. Što ta zemlja postane autoritarnija, to će manje Židova ostati tamo. Što se Ukrajine tiče, ako postoji Marshallov plan da se sve obnovi nakon kraja rata definitivno vidim šansu da tamo ponovno procvjeta židovski život.A što se tiče zemalja EU puno ovisi hoće li ekstremne stranke doći na vlast i hoće li Europa ostati prostor koji može jamčiti slobodu, sigurnost a i raznolikost za Židove.”
U osobi predsjednika Konferencije europskih rabina, glavnog rabina Pinchasa Goldschmidta – uz židovski narod u Europi – Upravni odbor Društva za dodjelu međunarodne nagrade Karlo Veliki iz Aachena 2024. odaje počast istaknutom predstavniku europskog Judaizam i život Židova u Europi koji stoljećima oplemenjuje naš kontinent i za koji će ovdje uvijek biti i mora biti mjesta, piše portal Karlspreis.de.
Ovom prilikom vraćamo jedna tekst od 23. 09. 2022. godine pod naslovom “Kabiri izabran za člana Upravnog odbora europske zaklade rabina“
Amir Gross Kabiri, predsjednik Židovske zajednice u Mostaru, nedavno je izabran za člana Upravnog odbora Konferencije europske zaklade rabina (CER).
Amir Gross Kabiri u proteklih nekoliko godina duboko je uključen u pitanja vezana uz židovsku zajednicu u BiH i dobrobit njezinih članova, piše bh. izdanje Večernjeg lista.
Konferencija europskih rabina – CER najmoćnija je židovska organizacija u Europi. Osnovana je davne 1956. i blisko surađuje sa Svjetskim židovskim kongresom. Uvidom u sastav vodstva, odnosno Upravnog odbora CER-a, može se vidjeti snaga svih pojedinaca koji vode tu organizaciju.
Radeći s nacionalnim i vjerskim vođama diljem Europe, misija CER-a je služiti židovskim zajednicama diljem Europe te predstavljati i štititi 1,7 milijuna Židova koji trenutačno žive u Europi.
Izvršni direktor i šef osoblja predsjednika CER-a Gady Gronich nedavno je posjetio Mostar i nazočio svečanom otvaranju Gospodarske komore Države Izrael u BiH, podsjeća Večernji list.
Još jedan cilj koji si je CER postavio je promicanje politike službenika za zaštitu djece koja se temelji na imenovanju službenika za zaštitu djece u židovskim i nežidovskim zajednicama i iz njih u Europi, kojima će biti povjeren zadatak brige o sigurnosti djece i koji će biti zaduženi za to da ni jedno dijete ne bude zlostavljano. Kako bi pomogao unaprijediti svoje programe i postići svoje ciljeve, CER je osnovao Upravni odbor.
Članovi Upravnog odbora su međunarodno cijenjene žene i muškarci iz židovske zajednice, kao i prijatelji židovske zajednice, koji su utjecajni u područjima poslovanja, medija i politike. Sve članove imenuje predsjednik CER-a, kojeg članovi redovito savjetuju o političkim, financijskim i društvenim pitanjima.
BiH i njezine židovske zajednice do sada nisu bile zastupljene u Konferenciji europskih rabina, a imenovanje Kabirija u Upravni odbor ove ugledne i utjecajne europske institucije upućuje na njegove dugoročne namjere da nastavi angažman u životu židovske i nežidovske zajednice u BiH.
BiH BOT
