Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u svom izlaganju na Energetskom summitu u Nemu, poslao je jasnu poruku, prvenstveno bh političarima u Federaciji BiH oko, izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, a koja je stopirana zbog neizglasavanja potrebnog zakona, piše Dnevni list.
Međutim, dok su mnogi mediji protumačili kako je Murphy ponovno kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za blokadu plinovoda Južna interkonekcija, sada je američki veleposlanik poslao nedvosmislenu kritiku i sarajevskim javnim poduzećima koji upravljaju plinovodima, kupnjom i opskrbom plinom optužujući ih za loše upravljanje, korupciju i zanemarivanje.
Mufphy: Ističe vrijeme za ključne reforme i ispravljanje godina korupcije i lošeg upravljanja
Pozivajući bh političare na žurno djelovanje kako bi se osigurala energetska neovisnost i stabilnost BiH, Murphy na summitu u Neumu rekao:
“Energetski sektor u BiH se nalazi u lošem stanju jer se godinama na ovom polju nije radilo ništa na poboljšanju situacije. Sa summita šaljem hitnu poruku da ističe vrijeme za provođenje ključnih reformi koje su potrebne kako bi se ispravile godine lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja, što je bh. energetski sektor ostavilo u užasnom stanju, pun slabosti i nefunkcionalan”.
Ovo je do sada najoštrija kritika prema, to je potpuno jasno, BH Gasu i Energoinvestu, javnim poduzećima u vlasništvu Federacije BiH koja su nedavno izgubila arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara. Ali, možda i kritika prema EP BiH koja je utrošila milijune u gradnju Bloka 7, projekta koji je, unatoč međunarodnim upozorenjima, bio unaprijed osuđen na propast.
Murphy je rekao kako BiH žurno mora diversificirati izvore opskrbe prirodnim plinom da bi se izbjegla najštetnije posljedice ruske energetske prisile nad Europom te kako bi, u tom smislu, Vlada FBiH trebala donijeti zakon o Južnoj interkonekciji i aplicirati za sredstva za financiranje tog projekta.
-To se treba učiniti prije nego što prilika za izgradnju nove plinske infrastrukture bude zauvijek izgubljena. Političari vođeni vlastitim interesima moraju se skloniti s puta ovom projektu koji uživa širok konsenzus i koji će osigurati alternativni izvor prirodnog plina, otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta, omogućiti ekonomsku revitalizaciju Hercegovine i biti podrška ekonomskom rastu cijele Federacije BiH, poručio je Murphy, pri tom ne spominjući imena političara, ali s jasnim naznakama na koga se ovo odnosilo jer su njegove kritike prema predsjedniku HDZ-a dobro poznate.
Naglašavajući nužnost reformi i na državnoj razini, kako je kazao, zasnovanih na jasnim tehničkim i ekonomskim principima, transparentnosti, učinkovitosti, Murphy je kazao kako siguran energetski sektor može biti temelj stabilne i napredne ekonomije i društva.
-Odgađanje donošenja propisa, korupcija, ovisnost od ruskog plina, zastarjela infrastruktura i nadolazeći porezi na ugljik samo su neki od izazova koji prijete energetskoj sigurnosti zemlje i koji bi mogli izbaciti iz tračnica njezin energetski sektor u predstojećim desetljećima. BiH može postići tu sigurnost prije nego bude prekasno, ako se njeni lideri posvete hitnom djelovanju, integritetu, suradnji i provođenju politike koja stavlja građane na prvo mjesto. Sat otkucava, sada je vrijeme za djelovanje, poručio je Murphy, dajući do znanja da se kritike sada ne odnose samo na Čovića.
Bh Gas i Energoinvest na arbitražnom sudu izgubili
Podsjetimo kako su Javna poduzeća Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu FBiH, izgubile arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara.
Iz ova dva plinska operatera početkom tjedna izašli su sa zajedničkim priopćenjem kako je Arbitražni sud u Zuerichu je 19. travnja, nakon dvije i pol godine, donio odluku po tužbi koju je 2021. pokrenula mađarska tvrtka s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara, jer je sarajevska tvrtka jednostrano ugovorila opskrbu plinom Turskim tokom kojim su zaobišli Mađare, odnosno, promjene trase opskrbe BiH plinom iz Rusije. U arbitražnom postupku pred švicarskim sudom, nisu tuženi samo Bh Gas i Energoinvest nego i Vlada Federacije BiH, koja je i njihov osnivač.
S druge strane, ova sarajevska javna poduzeća tužili su FGSZ, optužujući ih da su im ranijih godina isporučivali plin po daleko višim cijenama od tržišnih.
Naime, FBiH je od 1. travnja 2021. promijenila trasu opskrbe ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, unatoč tome što je ugovor s mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine. BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a Turskim plinovodom pristala je na zajednički projekt Gazproma i Turske.
Nakon odluke Energoinvesta da s ruskom tvrtkom Gazprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija BH Gas i Energoinvest za sudjelovanje u kriminalu. U međuvremenu uslijedila je i spomenuta protutužba Energoinvesta Arbitražnom sudu.
Sud prihvatio argumente mađarskog operatera
Arbitražni sud je prihvatio argumentaciju mađarskog plinskog operatera da im je jednostranim raskidom ugovora iz 2021. Bh Gas nanio štetu. Ugovor o opskrbi plinom vrijedio je do 2023. godine.
BH Gas i Energoinvest dužni su mađarskom prijevozniku platiti ugovornu kaznu od 11,16 milijuna američkih dolara, priopćili su iz Bh Gasa iz kojeg tvrde kako su uspjeli smanjiti štetu za više od deset milijuna dolara protutužbom prema mađarskom FGSZ-u.
-Pokretanjem vlastitog postupka protiv FGSZ-a, BH-Gas i Energoinvest uspješno su uspjeli postići smanjenje za 50 posto štete koju je prouzročila tadašnja uprava BH-Gas prihvaćanjem enormne ugovorne kazne. Svi zahtjevi FGSZ-a protiv Vlade FBiH su odbijeni u cijelosti, navodi se u priopćenju, što bi, kako se čini, trebalo umanjiti štetu koja su napravili tadašnji menadžmenti ova dva poduzeća.
Tako sadašnja uprava optužuje prijašnju upravu Bh Gasa da je teško oštetila tvrtku i obmanula vlasti u Federaciji BiH koje su im dale odobrenje za prijelaz na opskrbu plina Turskim tokom. FGSZ je pak, prema Arbitražnom vijeću, u periodu od 1. siječnja 2019. do 31. ožujka 2021. naplatio 19,09 milijuna dolara za transport plina, što je 8,94 milijuna više nego što je mađarski prijevoznik imao pravo. “Ukupna šteta za BH-Gas tako iznosi 9,96 milijuna dolara, a Arbitražno vijeće je naložio FGSZ da plati ove iznose bh. strani”, naveli su iz Energoinvesta i BH Gasa.
I u svezi s ovim skandalom, jasno je kako je poruka američkog veleposlanika o, kako je kazao, “godinama lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja”, upućene upravo na ovu adresu, ali nema naznaka da su konfrontacije na relaciji Murphy-Čović zbog teme oko Južne interkonekcije nestale.
HDZ želi plinskog operatera iz Hercegovine
Poznato je kako se HDZ BiH protivi da projekt plinovoda Južna interkonekcija vodi već postojeći plinski operater Bh Gas. Tvrde kako je to poduzeće duboko kompromitirano kriminalom i nepotizmom te da je to i razlog njihovim težnjama zašto u zakonu o Južnoj interkonekciji predlažu osnivanje novog plinskog operatera sa sjedištem u Mostaru.
Ovo inzistiranje iz HDZ-a bilo je povod oštrih reakcija američkog veleposlanika koji je izravno i u nekoliko navrata optužio predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za blokadu projekta Južna interkonekcija, kriminal i osobne interese koje bi on imao ukoliko se pristane na ovu soluciju te da će on “sahraniti projekt Južne interkonekcije”, a neizravno je zaprijetio i sankcijama.
S druge strane, Čović sve to negira, a svojedobno je kazao kako “može biti samo na bijeloj, anđeoskoj listi, a ne na crnoj listi”.
-Ne bi želio da tako sutra, zbog političke krize, netko iz Sarajeva, da tako budem brutalan, zatvori plinovod u Posušju. Ne govorim ništa loše, već afirmativno. Koncept organizacije BiH, nadležnosti u BiH je takav da moramo uvažavati županijsku, entitetsku kao i državnu nadležnost, rekao je predsjednik HDZ-a početkom ove godine komentirajući poruke američkog veleposlanika.
-Južna interkonekcija je strateški interes BiH pa hrvatskog naroda u BiH jer prolazi kroz HNK, ZHK, SBK, Kanton 10. Naš prijedlog je bio vrlo jasan, zakon o južnoj interkonekciji je već u proceduri od prije par godina na koji se osporilo puno stvari. Osnovna dvojba oko tog zakona je BH Gas. Ja sam rekao, kao što imamo BH Gas, imat ćemo i južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može niko ljutiti. To će također biti u vlasništvu Vlade FBiH pa se ne može govoriti ni o kakvim interesima. Ja tu nikakvih primarnih interesa nemam, kazao je svojedobno Čović.
Naime, U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.
Potpuno je jasno da bi novo poduzeće, iako nominalno osnivača Vlade Federacije, kontrolirala stranka na vlasti u većinski hrvatskim područjima u Hercegovini, upravo po istoj matrici kako “stvari stoje” i u Bh Gasu i Energoinvestu. Američki veleposlanik upravo o tome i govori te želi “čišćenje”. A do čišćenja će teško doći jer, niti jedna, a niti druga strana, ne žele “metlu u ruke”.
Također, unatoč činjenici da su partneri HDZ-a na federalnoj razini ponudili da u menadžment postojećih, sarajevskih plinskih operatera uvrste i hrvatske kadrove, za tim nema pretjerane želje od hrvatske strane.
Međutim, jasno je da u ovoj priči oko plinovoda Južna interkonekcija, niti na jednoj strani “nema anđela”, kao i što je jasno da se ne nazire brzo rješenje na koje upozorava američki veleposlanik, a što bi Hercegovinu ostavilo bez potrebne plinofikacije. Na koncu, ‘ko će to sve platit’? Pa porezni obveznici u Federaciji, kao što će platiti i milijunsku štetu koju su napravili bivši menadžmenti BH Gasa i Energoinvesta.
