Više od dva milijuna maraka poreznih obveznika u Bosni i Hercegovini troši se na zaštitu dužnosnika i političara u našoj zemlji, piše Inforadar.ba.
“Samo” 2. 168.748 KM je traženo za čuvanje predsjednice Federacije BiH, dva potpredsjednika, premijera, dva zamjenika premijera, predsjedavajući Predstavničkog doma, predsjedavajućeg Doma naroda…
Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja koji je ovu problematiku godinama unazad istraživao smatra da potrebe, za tolikim mjerama osiguranja koje imaju bh. političari, nema .
– Ne znam koji su razlozi za to da političari imaju u pratnji dva ili tri vozila. Da biste odredili nekom političaru mjere osiguranja morate imati procjenu ugroženosti, što rade nadležne institucije. Neki od njih sigurno imaju i dodatni utjecaj na te institucije jer nema logike da imaju tolike mjere osiguranja, a posebno oni na nižim razinama, mišljenja je Mušić. Posebno se osvrće na troškove koji se tom prilikom naprave.
– Ukoliko političar krene na put s njim ide vozač i tjelohranitelj pa su tu onda u pitanju minimalne tri dnevnice, plaćanje hotela, troškovi goriva, vozila… To su ogromni troškovi, naglašava stručnjak za sigurnost.
Ima i onih koji odbiju zaštitu .
– Može se izvući zaključak da se neki od tih političara osjeća sigurno, sigurnije od ostalih, a moguće je imati i informacije da njima ne prijeti tolika opasnost. Ako mi stvarno imamo nekih prijetnji u okruženju i državi da se u tolikoj mjeri mora imati osiguranje, onda policijske agencije ne rade svoj posao, jasan je Mušić.
Lidija Bradara, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, njeni zamjenici Igor Stojanović i Refik Lendo, premijer Nermin Nikšić, dva njegova zamjenika, kao i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Doma naroda samo su neke od osoba koje imaju pravo na policijsku zaštitu i pravo korištenja pratnje. .
Prema riječima Vahidina Munjića direktora Federalne uprave policije, koja je nadležna za osiguranje osoba u nadležnosti Federacije, FUP ima poseban odjel za zaštitu pri Sektoru uniformirane policije odnosno Jedinicu za osiguranje osoba i zgrada koje isključivo rade osiguranje osoba u pokretu a to je pratnja, bodygard (neposredna zaštita) i mjesto stanovanja.
– Sve osobe koje imaju pravo na osiguranje imaju tim ljudima koji ih čuvaju, od tri do pet policajaca. Sve zavisi od procjene. Neposrednu zaštitu ima federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak, a ima i osoba koje odbiju da se čuvaju po mjestu stanovanja. Ima osoba koja nikako ne želi zaštitu. Mi ih upozoravamo da je to obaveza ali ima ih koji odbiju da ih se čuva. Imaju i na to pravo, objašnjava čelnik FUP-a i dodaje da postoje tri vrste osiguranja i to po “mjestu stanovanja, u pokretu i neposredna zaštita”.
– Čuvaju se i druge osobe za koje se procjenjuje da su ugrožene. To mogu biti direktori, tužitelji, ministri…, naglašava Munjić i dodaje da FUP ima Odjel za zaštitu pri Sektoru uniformirane policije odnosno Jedinice za osiguranje osoba i zgrade koje broje 60-ak ljudi, te da je u tu svrhu potrošeno 2,168.748 KM.
– Imamo i tehničku zaštitu – videonazor ispred stanova i ispred zaštićenih objekata poput Vlade FBiH, FMUP-a… U operativnom centru se sve prati, javlja sugovornik portala Inforadar.ba iz FUP-a.
Ukoliko štićena osoba mora na putovanje van BiH tada sa njom ide bar jedan policajac.
– Ukoliko se procijeni da je potrebno, ide i više njih, ističe Munjić. Naglašava da nije bilo slučajeva da su pripadnici FUP-a čuvali osobe nakon isteka njihovog mandata, kao što je prethodnih godina bio slučaj na državnom nivou.
Pored nekoliko upita koje smo poslali višemjesečnog čekanja i molbi upućenih čelniku Direkcije za koordinaciju političkih tijela BiH Enesu Kariću, odgovore na to koliko su osobe koje štite pripadnici DKPT, koliko je novca potrošeno u tu svrhu, kao i da li ima osoba koje su odbile zaštitu, ko su te osobe i druga pitanja, nismo dobili.
– Na Vaša pitanja nismo u mogućnosti dati odgovor jer se radi o sigurnosnim i operativnim podacima, naveli su u DKPT.
Karić je, odgovore na ova pitanja koja su se odnosila na deset mjeseci 2023. godine, krajem prošle godine dao parlamentarcu Saši Magazinoviću. Karić je tada odgovorio da je visina troškova osiguranja štićenih osoba po svim kategorijama osiguranja u deset mjeseci 2023. godine na poziciji putnih iznosila oko dva milijuna maraka, te da su pripadnici Direkcije u navedenom razdoblju osiguravali 23 štićene osobe, od čega su četiri iz prve kategorije. (članovi Predsjedništva BiH i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH), a 11 štićenih osoba iz druge kategorije (ministri, predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH, predsjednik Suda BiH)…
– Ne vidimo zašto je problem da se ukupna šifra utroši da se javnosti zna koji je to broj dužnosnika koji imaju zaštitu, koliko to košta… Nitko ne ulazi u operativne rizike i koliko ljudi koga prati, ali da se prezentiraju ukupna šifra to ne bi trebalo da bude tajna , smatra Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Na pitanje da li je osiguranje domaćih političara zaista stvar potrebe, Traljić ističe da je to “iako dozvoljeno, s aspekta etike problema”.
– Tijekom predizbornih skupova pojedini dužnosnici koristili su službena vozila, a nakon radnog vremena imali su osiguranje. Bilo je prijedloga da se Zakonom to zabrani jer su to stranačke, a ne državne aktivnosti. Međutim, i ovim izmjenama Zakona to nije regulirano. Jednostavno, njima je to dozvoljeno, kaže Traljić.
U Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Srpske kažu da poduzimaju mjere posebnog osiguranja u skladu s Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno osiguravaju i na temelju rješenja ministra koja se donose u skladu s ovom Uredbom i izvršenom sigurnosnom procjenom.
– Na temelju navedenih Uredbe štićene osobe i kategorije su predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik Vlade Republike Srpske, a na temelju izvršene sigurnosne procjene mjere posebnog osiguranja mogu se poduzimati i prema drugim osobama, objašnjavaju u MUP-u RS-a. Ističu da se nerijetko događa da policijski službenici koji poduzimaju mjere posebnog osiguranja u skladu s navedenom Uredbom, putuju sa štićenim osobama.
Nakon što im je istekao mandat, štićene osobe na čuvanje imaju pravo i šest mjeseci poslije .
– Mjere posebnog osiguranja se u skladu sa ovom Uredbom prema štićenim osobama I kategorije poduzimaju šest mjeseci nakon isteka mandata, a prema štićenim osobama II kategorije poduzimaju se i tri mjeseca poslije a iste mogu biti i produžene u skladu sa izvršenom sigurnosnom procjenom, naglašavaju u MUP-u RS-a.
U skladu s Uredbom posebno se osiguravaju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potpredsjednici RS-a, te član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Pripadnike MUP-a RS-a čuvaju i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik Vlade RS-a, ministar unutarnjih poslova, direktor Policije RS-a.
