Na financijska zaduživanje vlasti na svim razinama već smo naviknuli kao i činjenicu da će ta zaduženja osjetiti i najmlađi među nama. Jedno od zaduženja koje je zadobilo i pozornost Ureda za reviziju institucija FBiH je višemilijunski dug općine Posušje koji je podignut u nepoznatoj valuti, barem za većinu građana.
Federalni revizori utvrdili su značajne nepravilnosti u računovodstvenim prikazima Općine Posušje, a posebnu pažnju u izvješću privukao je sporni kredit Javnog poduzeća Vodovod Posušje, koji datira još iz 2005. godine.
Revizori su istaknuli da komunalno poduzeće “Komrad”, kao prethodnik JP Vodovoda, nije podmirivalo obveze po supsidijarnom kreditu od Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u vrijednosti od 13.800.000 specijalnih prava vučenja (SDR). Iako je značajan dio kredita dospio na naplatu, Općina Posušje nije ove obveze evidentirala kao uvjetne u izvanbilančnoj evidenciji, iako bi kao osnivač mogla preuzeti odgovornost za vraćanje duga, pipe portal Inforadar.ba.
Dugovanje koje traje godinama
Ovo nije prvi put da se upozorava na dugovanja JP Vodovod. Već 2020. godine federalni revizori su u izvješću upozorili na istu problematiku, savjetujući odgovorne da poduzmu korake kako bi sanirali dugove. Tada je navedeno da je stanje duga prema IDA-i, uključujući kamate, iznosilo 4.244.428 konvertibilnih maraka, od čega se kratkoročni dio odnosio na obveze dospjele za naplatu.
Kredit je prvobitno ugovoren za projekt urbane infrastrukture i pružanja komunalnih usluga, s rokom otplate od 20 godina i osmogodišnjim grace periodom. No, unatoč jasnim rokovima, obveze nisu izmirivane, što sada dodatno opterećuje financijsku stabilnost JP Vodovod i potencijalno same Općine.
Komunalno poduzeće „Komrad“ d.o.o. Posušje se 2005. godine zadužilo temeljem supsidijarnog financijskog sporazuma sa Federalnim ministarstvom financija kod Međunarodne asocijacije za razvoj za 13.800.000 SDR (5.657.265 KM). Spomenuto javno poduzeće, kao i njegov prani slijednik JP „Vodovod“, kojima je Općina osnivač, nisu izmirivali obveze po ovom Sporazumu, iako je većina obveza došla na naplatu.
“Prema dostavljenim pregledima Općinskog pravobraniteljstva o sudskim postupcima u tijeku, utvrdili smo da se protiv Općine vode četiri postupka zbog naknade za zemljište u vrijednosti tužbenog zahtjeva u iznosu od 131.000 KM. Općina nije sukladno Pravilniku o knjigovodstvu proračuna u FBiH evidentirala u izvanbilančnoj evidenciji uvjetne obveze temeljem neizmirenih obveza po kreditu javnog poduzeća kojemu je osnivač, niti temeljem podnesenih tužbi, koje mogu imati utjecaj na financijska izvješća”, stoji u izvješću revizora. Preporuka revizora je da uvjetne obveze temeljem neizmirenih obveza po kreditu javnog poduzeća kojemu je Općina osnivač i sudskih sporova evidentira u izvanbilančnoj evidenciji sukladno odredbama Pravilnika o knjigovodstvu proračuna u FBiH.
Oporba upozorava na netransparentan rad
„Poslovnikom o radu OV planirano je jednom godišnje održavanje tematske sjednice o JP Vodovod, obzirom da je OV ujedno i Skupština JP Vodovod, najviše tijelo upravljanja.Zbog nagomilanih problema i dugovanja JP Vodovod, hipoteke nad imovinom JP Vodovod i ne izrade plana poslovanja od strane menadžmenta JP Vodovod (sukladno Zakonu o JPFBiH), još 2022. godine tražila sam održavanje tematsku sjednice. Moj zahtjev je odbijen, vladajuća većina bila protiv iako je po poslovniku imala obvezu održavanja tematske sjednice“, kazala je za Inforadar Ljiljana Pirić, vijećnica HDZ 1990 koja je u prošlom sazivu djelovala kao neovisna vijećnica.
Dodaje da načelnik Općine Ante Begić i vladajuća većina u OV nikada nisu spomenuli ovaj dug.
“Ovaj dug JP Vodovod, prilikom podnošenja izvješća o radu JP Vodovod, OV jednom godišnje problematizirali su oporbeni vijećnici. Odgovor je uvijek isti da se traži reprogram i očekuje da će viši nivo vlasti preuzeti obveze plaćanja kredita. Vladajuća većina u OV je početkom 2024. donijela odluku o kreditnom zaduženju Općine Posušje u iznosu od 400.000 maraka iako pomoćnik načelnika za financije gospodin Bakula, nije dao očitovanje može li se općina Posušje više kreditno zaduživati”, kaže Pirić, dodavši da Općina Posušje zbog vlastitih kredita i neisplaćenih sudskih presuda nije se mogla više zaduživati.
“Kako bi izbjegao pitanje od oporbenih vijećnika – može li se općina više zaduživati, gospodin Bakula, iako je bio na radnom mjestu nije htjeo nazočiti sjednici OV“, nastavlja Pirić.
Mišljenje revizora
U financijskom izvješću Federalne revizija Općine Posušje, utvrđeno je kako odlukom o izvršenju proračuna,koja se donosi kad i proračun općine, nije određeno novo zaduživanje općine, te je procedura zaduženja pokrenuta bez pribavljenog mišljenja federalnog ministra financija, što nije sukladno članku 23. Odluke o izvršavanju proračuna.
“Revizori navode da je OV izvješće o izvršenju proračuna za 2023. godinu usvojilo 18. travnja 2022. godine, što je nemoguće, izvješće o izvršenju proračuna usvojeno je 30. 6. 2024.godine. Načelnik je odgovoran za prezentaciju financijskih izvješća, sukladno prihvaćenom okviru financijskog izvješćivanja u FBiH“, smatra Ljiljana Pirić.
JP Vodovod, nastalo je spajanjem JP Komrad i JP Akumulacija Tribistovo, Odlukom OV od 1. 12. 2010. godine. JP Komarad je 18. 5. 2005. godine potpisalo sporazum s Federalnim ministarstvom financija na iznos od 2 449.965 SDR u ekvivalentnim iznosu EURA s troškovima održavanja kredita i servisnim troškovima na razdoblje od 20 godina,uključujući osam godina grace perioda, te da će se rate plaćati dva puta godišnje.
JP Komrad bilo je dužno uplatiti osigurati od općine ili županije garanciju u korist Ministarstva financija. Općina Posušje je uplatila 400.000 maraka i tako dala garanciju za povrat sredstava.
Prva rata ovog kredit stigla je na naplatu 15. 4. 2013. godine, druga rata stigla je 15 . 10. 2013. godine, te su ukupne dospjele, a neizmirene obveze na kraju 2013. godine iznosile 910 950 KM. Dana 15. 10. 2024. godine je trebala biti isplaćena zadnja rata duga, međutim još nije uplaćena ni prva rata.
Kakva je valuta uopće SDR?
„SDR (Special Drawing Rights) ili specijalna prava vučenja nisu klasična valuta kao što su euro, američki dolar ili konvertibilna marka, već su poseban oblik međunarodnog rezervnog sredstva kojeg je kreirao Međunarodni monetarni fond (MMF). SDR nije namijenjen za svakodnevnu upotrebu, već služi kao način međusobnog obračuna između centralnih banaka i država članica MMF-a, tako da ovaj instrument pomaže zemljama u održavanju međunarodne likvidnosti i stabilizaciji deviznih rezervi.
SDR je kreiran 1969. godine kako bi se dopunile tadašnje rezerve glavnih svjetskih valuta, posebno u vrijeme kada je zlatni standard bio u opadanju. Vrijednost SDR-a temelji se na košarici glavnih svjetskih valuta – američkog dolara (USD), eura (EUR), kineskog juana (CNY), japanskog jena (JPY) i britanske funte (GBP), uz napomenu da se košarica revidira svakih pet godina kako bi odražavala promjene u međunarodnim trgovinskim i financijskim tokovima“, rekao je za Inforadar profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Faruk Hadžić.
On kaže da trenutna vrijednost jednog SDR-a iznosi oko 1.37 američkih dolara ili približno 1.30 eura, što naravno može varirati zbog promjena u deviznim tečajevima. SDR se ne koristi direktno u svakodnevnim transakcijama među privatnim osobama ili kompanijama, već isključivo među zemljama i institucijama.
“Međutim, njegovo postojanje ima značaj u globalnom ekonomskom sistemu, posebno u situacijama kada zemlje trebaju financijsku pomoć ili pomoć u servisiranju međunarodnog duga. Iako SDR nije ‘prava valuta’ u smislu svakodnevne upotrebe, općina je dužna servisirati ovaj dug na isti način kao što bi to činila s bilo kojim drugim dugom u stranoj valuti“, kazao je za naš portal Hadžić.
Izvješće federalnih revizora još jednom je ukazalo na neophodnost veće odgovornosti upravljačkih struktura u Posušju. Ostaje otvoreno pitanje hoće li se napokon poduzeti konkretni koraci za rješavanje ovog financijskog tereta ili će problem i dalje narušavati stabilnost javnih financija.
Općina Posušje nije odgovarala na naše upite oko postojećeg financijskog stanja i konkretno navedenog duga koji smo gore spominjali.
Zoran Kolobara / Inforadar.ba
