U kontekstu Kćeri Mare Limareve možemo usporediti dva romana, iako su različiti autori i teme, jer se oba djela bave pitanjima društvenih normi, „ljubavi“, obiteljskih odnosa i borbe za osobnu sreću i moć u društvenim okvirima.
Dora Zlatareva kći Augusta Šenoe i Mara Limareva kći, novog autora koji je možda nepoznat široj javnosti, obje istražuju društvene nepravde i izazove koji proizlaze iz klasnih, društvenih statusa i tradicionalnih uloga, ali na različite načine. Dora, iako iz nižeg sloja, pokušava se izboriti za vlastite izbore u ljubavi i životu unatoč neslozi između plemstva i običnog puka.
S druge strane, ne lijepa Mara limara kći (suprotno Dorinom vanjskom izgledu), unatoč naslovu koji već sugerira fizički izgled, više se fokusira na vanjske vrijednosti, neduhovnu snagu i borbu pojedinca da se izvuče iz nesretnih okolnosti – u društvu koje često nevoljko prihvaća “neidealne” likove, bilo zbog vanjskog izgleda, nesposobnosti, bahatosti ili podrijetla. Možda djeluje nesretno i zapušteno, ali unutar priče ima sposobnost izboriti se za svoju sreću na političkoj sceni, jednako kao i Dora, podložna društvenim normama vremena.
Oba lika – Dora i Mara – suočavaju se sa svime što im društvo nameće, no razlika je u tome što Dora ima sve prednosti u vidu društvenog statusa i ljepote, dok Mara u priči predstavlja „neprihvaćenu“ ženu, čija unutarnja snaga dolazi do izražaja kroz nesreću, materijalne vrijednosti i borbu za vlastitu sudbinu. U tom je smislu ružna Mara limareva kći dublje usmjerena na vlastitu unutarnju i vanjsku borbu, dok Dora Zlatareva kći oslikava sukob svojih želja i društvenih stega temeljenih na statusu i pripadnosti.
Oba djela, unatoč prikazu različitih ženskih likova, bave se univerzalnim temama, poput socijalne i društvene nejednakosti, borbe za ljubav i sreću te uloge žene u društvu, što im daje duboku ljudsku i književnu vrijednost.
Mara, koja je ničim izazvana postala premijerka HNŽ, trpi brojne kritike i poniženja u javnosti. Svojim neznanjem, nesposobnošću, bahatošću i isključivošću vodi Županiju, stranku i svoju obitelj u ponor, ne shvaćajući da je tu stavljena da sluša i služi jednom čovjeku i jednoj uskoj kasti. Postavljena, na opće zaprepaštenje, samovoljnom odlukom velikog Vođe (Sokola), bez ikakvog predznanja, iskustva i kriterija, a podržan od “Sećije” i famoznog mostarskog TLM-a (T-tokmak; L-limar i M-mistrija) koji vladaju Mostarom i HNŽ-om, a svakodnevno njome upravlja vječni sabornik-skupštinar (čuvar kutija i glavni brojač glasova na svim saborima HDZBiH u zadnjih 20 godina) šizofreničnog i neostvarenog Tome (M.), srlja iz dana u dan, iz afere u aferu, iz sukoba u sukob…
Kažu da je otac Rafo G., prijeratni limar, a danas biznismen i hotelijer, zbunjen i vječno ambiciozan, te nezasitan novca i moći, već pomalo zabrinut u što je njegov “prijatelj” s kojim dijeli hotele po Mostaru (“Mostar”, “Hercegovina”, “Buna”, “Radobolja”…) svjesno i ciljano uvalio njegovu kćer… A sve to kako bi suvereno vladali i raspolagali svim dobrima i materijalnim resursima Županije, kao što je to slučaj i na drugim razinama u nesretnoj BiH…
Mala Rafina, kako je zovu, ima samo iskustvo službenice u županijskom zavodu pretrpanom djelatnicima – Zavodu za zdravstveno osiguranje, gdje je prvo lijepila markice i stavljala pečate u zdravstvene knjižice i ispisivala rješenja o bolničkom liječenju te restriktivno izdavala uputnice za liječenje. Maru je prvo “školovao” (oblikovao) i svukuda gurao poznati mostarski “inženjer prava” viljuškarist Rade Bošnjak dok mu se “mala Rafina” (čitaj strategija Vođe i Rafe) nije usprotivila – odnosno neočekivano natjecala za mjesto ravnatelja Zavoda sa njegovim “milo miljenicom” Dr. Ane Vidačak, koju je ON preodredio za svoju nasljednicu na tom mjestu u ZZO-u.
BOŠNJAK ODLAZI, TKO DOLAZI? Tri žene u trci za ravnateljicu ZZO-a, a prijavio se i jedan muškarac – https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/bosnjak-odlazi-tko-dolazi-tri-zene-u-trci-za-ravnateljicu-zzo-a-a-prijavio-se-i-jedan-muskarac/209762
Premijerka zna sve tajne i afere ZZO-a– https://dnevni.ba/clanak/premijerka-zna-sve-tajne-i-afere-zzo-a
O retuširanju njezinog skupocjenog imidža, u kontekstu društvenih medija i javnog života, s naglaskom na njezine nastupe, govore, imidž te retuširanje lika i djela radi bahati Darko Juka. Poznate kontroverze oko skupih modnih komada ili manipulacije imidžima tema su koja se pojavljuje u medijima i na društvenim mrežama. Kolovođa rata s nekim medijima nema obzira prema premijerki kad se usudio izložiti je ratu s medijima i sindikatima…
Za one koji se ne sjećaju tko je Darko Juka, treba napomenuti da je vjerno pratio Stožernika (D.Č) u stožernom Večernjem listu. Potom je otišao u mostarski Aluminij i služio kriminalnim direktorima tvrtke koju su ti isti direktori zatvorili. Kad su svi mislili da za radnike Aluminija nema nade, Juka se pojavio u uredu bivšeg premijera Nevenka Hercega u Vladi HNŽ, prioritetno spašavajući vlastitu guzicu (samo se pitamo po čijem nalogu…).
Mnogi se pitaju tko i kako plaća te i one skupe dnevne stilizacije (biranje, kombiniranje i slaganje odjeće, obuće, nakita, torbica, frizura i make-upa za stvaranje određenog poboljšanog izgleda ili modnog dojma)
Donedavno obične referentice ZZO-a a sada premijerke HNŽ. Čije cipelice vrijede kao plaća profesora ili učitelja u Županiji. Mediji i sindikati, a u zadnje vrijeme istražni organi, opširno o tome pišu. Vlada HNŽ namjerno skriva odluke o raspodjeli javnih sredstava ili izbjegava odgovaranje na novinarske upite zbog osobnih kriminalnih interesa članova vlade ili premijerke, ovo ponašanje dobiva ozbiljan kontekst i implicira namjerno korištenje vlasti u svrhu osobne koristi ili zaštite vlastitih interesa. Takve radnje uključuju različite oblike korupcije, nezakonitog upravljanja javnim sredstvima ili zloupotrebe političke moći…. Takvi postupci imaju dugoročne posljedice za političku stabilnost, ekonomiju i društvenu koheziju. U tom kontekstu, odgovornost za takvo ponašanje leži na čelnicima vladajućih političkih stranaka, Vlade i Skupštine HNŽ, koji moraju osigurati transparentnost, odgovornost i zakonitost u upravljanju javnim sredstvima i javnim dobrima.
Nove optužbe Sindikat obrazovanja tvrdi: Vlada HNŽ netransparentno dijeli javni novac–https://bljesak.info/novac/novac/sindikat-obrazovanja-tvrdi-vlada-hnz-netransparentno-dijeli-javni-novac/480496
Prilog mali kako se Rafo bogatio:
1.Hotel Buna d.o.o. Mostar, VLASNIŠTVO (ILI SUVLAŠNISTVO) višegodišnjeg istaknutog HDZ-ovca PRIJERATNOG BRAVARA Rafa Gagre za septičku jamu je dobio ogroman iznos od istog fonda 179.800 maraka. Septičku jamu su nazvali projekt izgradnje „biološke“ septičke jame za prikupljanje, odvođenje i pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda (kako bi drpili novac od Fonda za zaštitu okoline). Da ovaj „dobročinitelj i spasitelj“ ( kako ga od „milja“ zovu mještani Bune i drugi) može što hoće i kako hoće govori i zahvat teškim mašinama –bagerima u korito rijeke Bune za izgradnju vodenice čime je nepovratno oštetio korito rijeke s novcima koji je dobio od ekološkog Fonda za izgradnju „biojame“, pored zabrana od gradskih službi i inspekcijiskih organa. Zato su njegove ćerke i zetovi bez ikakvih kvalifikacija nagrađeni od direktorskih do premijerskih funkcija.
2.Da na njihovo ponašanje, istražne radnje i organi progona, nisu imali nekoga značaja ukazuje brutalni nastavak uzimanja javnog novca od istih fizičkih lica bliskih „partiji i vođi“ od Bune do Goranaca i Bogodola u Mostaru. Isti akteri nastavljaju sada preko Službe zapošljavanja HNK davati ogromne iznose nenamijeski i netransparentno. Najbolji primjer, ili jedan od njih, je ponovo grabljenje novca od strane premijerkinog (Marija Buhač) oca Rafo Gagro za hotel Buna i novce koje uzima od Službe za zapošljavanje HNK (Vlado Čuljak) što je u direktnom sukobu interesa premijerka-direktor-otac.
Financijska sredstva Službe za zapošljavanje iz Programa sufinanciranja zapošljavanja za 2021. povukla su poduzeća iz Hercegovačko-neretvanskog kantona. „Biznismeni“ iz privatnog oslonjeni na javni sektora (državni kazan) s najvećom vrijednosti zaključenih ugovora 2021. A zamislite, drugi na listi klepanja javnih sredstava našao se ponovo Hotel Buna d.o.o. Mostar 59.670,00 KM. Taj hotel u 2021. imao 7 zaposlenih dok je prema dostupnim podacima u 2020. bio zaposlen samo jedan radnik. Podsjetimo, isti hotel je 2020. godine od federalnog Fonda za zaštitu okoliša dobio 179.800 maraka za septičku jamu.
Valjalo bi samo istražiti koliko su navedena lica i njihova poduzeća uzeli javnog novca od svih nivoa vlasti u našoj zemlji u zadnji 10-20.godina (Službe za zapošljavanje, fondova okoliša, ministarstva privrede, turizma, obrta i dr.) sve će biti jasno tko i kako radi i kako se bogati. Od prijeratnih bravara, tokara, matičara, do današnjih „ugledni“ biznismena…. Kod ove organizirane kriminalne hobotnice sve ostaje u krugu ptica „rode i sokola“ s poznatim imenima i prezimenima: Gagro, Buhač, Čuljak, Miličević i dr., a da i ne spominjemo glavnog pokrovitelja svega u Hercegovini.
Istraživački tim portala OTPOR.Media
