Inicijativa Antonije Banožić, zastupnice u Skupštini ŽZH, da se dan 05. kolovoza kao obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja proglasi neradnim danom u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te da se navedeni dan svake godine u ŽZH dostojno obilježi nije prihvaćena u Skupštini ŽZH.
Iako je ministar branitelja ŽZH Mladen Begić pohvalio navedenu inicijativu sudeći po svemu Županija Zapadnohercegovačka će i ove godine ostati bez dostojnog obilježavanja ove veličanstvene vojno-redarstvene operacije.
Sadržaj inicijative zastupnice Antonije Banožić podnijete prije godinu dana prenosimo u cijelosti i nadamo se da će čitajući slijedeće retke aktualna vlast barem do 05. kolovoza naredne izborne godine shvatiti značaj Oluje i dostojno obilježiti taj dan:
Opće je poznato da su u provedbi Oluje sudjelovale i obrambene snage Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Iako je operacija Oluja dobila najveću medijsku pozornost istu treba promatrati kao kontinuitet djelovanja hrvatskih snaga od kraja 1994. godine koje su omogućile izvedbu Oluje, a pritom se značaj hrvatskih snaga iz Herceg-Bosne može ocijeniti kao ključan za poduzimanje oslobodilačkih akcija i njihov ishod. Ocjena uloge snaga Hrvatske Republike Herceg Bosne od strane samog zapovjednika Zbornog područja Split, generala-bojnika Ante Gotovine vjerojatno je najadekvatnija za vrednovanje njihovog doprinosa: „Istočno od Bosanskog Grahova, duž crte bojišta nalazile su se ostale snage 1., 2. i 3. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane, Specijalne postrojbe MUP-a HR Herceg Bosne i ostale domobranske postrojbe koje su također uspješno u djelatnoj obrani obavile svoj dio zadaće i ni jednog trenutka nisu dovele u pitanje stabilnost dostignute crte u prethodnoj operaciji Ljeto 95.“ – izjavio je tada general Ante Gotovina.
Sjetimo se da su i u vrijeme provedbe Oluje obojica ministara obrane i Republike Hrvatske i Republike Herceg-Bosne, Šušak i Šoljić bili iz Širokog Brijega. Sjetimo se da je kao osvetnički čin za Oluju 05. kolovoza 1995. godine Široki Brijeg i granatiran sa Veleža i tom prilikom je poginula jedna osoba i jedna je ranjena. Svjedoci smo kako se provedba vojno-redarstvene operacije Oluja pokušava na najgnusnije načine ocrniti u enitetu sa kojega je prognano i iseljeno 93 posto Hrvata koji su živjeli na području Republike Srpske. Povijesna je istina da je Oluja pobjednička akcija kojom je oslobođen velik dio okupiranih dijelova Hrvatske i kojom je napokon je ostvaren tisućljetni san Hrvatskog naroda. Toj istini treba podučavati mlađe generacije, a najbolji način za to je dostojno obilježavanje obljetnice Oluje u ovoj Županiji – stoji u inicijativi zastupnice Antonije Banožić.
P.S. Nadamo se da razlog neobilježavanja Oluje nije u datumu koji se možda kosi sa godišnjim odmorima predstavnika aktualne političke vlasti.
Zdenka Bošnjak / OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]
