Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. studenoga 2025. godine, a njihova provedba koštat će 6.460.000 KM.
Na početku sjednice, izvjestitelj CIK-a predložio je 23. studenoga kao datum održavanja izbora. Nakon toga otvorena je rasprava među članovima Komisije.
Prvi se javio Željko Bakalar, koji je istaknuo da podržava održavanje prijevremenih izbora, kao i predloženi datum, smatrajući ga u skladu sa zakonskim rokovima. Ipak, naglasio je da se time što se izbori raspisuju isključivo za kandidate iz reda srpskog naroda, vrši diskriminacija Hrvata i Bošnjaka, koji na redovitim izborima, barem teoretski, imaju mogućnost biti birani za predsjednika RS-a.
Član CIK-a Jovan Kalaba podsjetio je na sličnu situaciju nakon smrti predsjednika RS-a Milana Jelića, kada su izbori također bili raspisani samo za kandidate srpske nacionalnosti. Dodao je da su tada Hrvati i Bošnjaci podnijeli žalbe smatrajući da su diskriminirani, ali su sudovi te žalbe odbacili, budući da mandat potpredsjednicima iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nije bio istekao. Kalaba stoga vjeruje da bi i sada potencijalne žalbe bile riješene na isti način, dok bi eventualno uključivanje svih konstitutivnih naroda unijelo nepotrebnu konfuziju među birače.
Njegovo mišljenje podupro je i član CIK-a Vlado Rogić, istaknuvši da bi takvo rješenje Hrvatima i Bošnjacima omogućilo “duplu predizbornu kampanju”, a da pritom ne bi donijelo bitne promjene u ishodu izbora.
Slično je zaključio i Ahmed Šantić, naglasivši kako već postoje izabrani potpredsjednici iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda, pa bi njihovo uključivanje u kandidaturu moglo stvoriti situaciju u kojoj bi predsjednik i potpredsjednik pripadali istom konstitutivnom narodu, što je u suprotnosti s Ustavom.
Vanja Prutina Bjelica složila se s kolegama da pravo kandidature trebaju imati samo Srbi, budući da je mandat oduzet kandidatu iz tog naroda. No, upozorila je i na pravnu prazninu jer se sada biraju samo predsjednici, a ne i potpredsjednici. Smatra da u takvim situacijama treba voditi računa o cilju, a to je popunjavanje upražnjenog mjesta.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić zauzela je stav bliži Bakalarovu, istaknuvši da bi ograničavanje kandidature samo na Srbe predstavljalo zadiranje u pravo na slobodne izbore. Podsjetila je da je i u vrijeme pravnih dilema nakon smrti Milana Jelića zastupala isto mišljenje – da kandidatura mora biti omogućena svim konstitutivnim narodima – te da to stajalište i danas ostaje nepromijenjeno jer se zakonski okvir od tada nije izmijenio.
Na kraju, glasovanjem je odlučeno o raspisivanju prijevremenih izbora: četvero članova bilo je “za”, dvoje “protiv”, a jedan član nije bio nazočan.
Nakon toga usvojena je i Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog popisa za izbore predsjednika RS-a, kao i Uputstvo o procedurama za njihovu provedbu.
OTPOR.Media
