Planinarsko-ekološka udruga Stožer, građanska inicijativa „Mladi za Kupres“ i brojni žitelji ovog planinskog gradića „Mirnom prosvjednom šetnjom za Plazenicu“ još su jednom pokazali da se protive planiranoj izgradnji pogona tvrtke BH Magnezij & minerali d.o.o. Ističu kako bi taj „projekt stoljeća“ mogao dovesti do višestrukog onečišćenja tla, zraka i vode – ne samo na Kupreškoj visoravni i u graničnim općinama, nego i u Jadranskom vodnom slivu.
Ekološka opasnost
Dok jedni u projektu rudarenja i prerade dolomita u magnezij vide napredak i radna mjesta za nekoliko stotina ljudi, prosvjednici i potpisnici peticije u toj kemijskoj tvornici vide ozbiljnu ekološku prijetnju. Naglašavaju kako nisu protiv gospodarskog razvoja, ali on, kažu, ne smije biti u suprotnosti s očuvanjem prirodnih resursa.
„Smatramo da se neke stvari ne mogu ispraviti ako su jednom učinjene i da se mora postupati savjesnije – i s rudarenjem i s gradnjom novih pogona – jer to je šteta koja bi mogla ostati nama i sljedećim generacijama, ne samo Kuprešanima nego svima nizvodno od Kupresa“, ističe Nikola Lovrić, član inicijative Mladi za Kupres.
Hrvoje Ćosić iz Stožera dodaje: „To se tiče i sliva Vrbasa, Plive, Sturbe, Bustrice, Šujice pa sve do Trebižata i Cetine. Naša je strategija turizam, poljoprivreda i stočarstvo – to je ono što je u skladu s ovim krajolikom koji je poput božanskog Edenskog vrta, i neka takav i ostane.“
„Ovo je i način da pokažemo nezadovoljstvo pasivnošću institucija koje ne provjeravaju ovakve projekte. Druga stvar je bahato ponašanje stranih investitora u našim lokalnim zajednicama“, upozorava Mijo Dumančić, predsjednik Planinarsko-ekološke udruge Stožer.
Mizerna koncesijska naknada
Posebno ukazuju na devastirano područje Plazenice, ali i na činjenicu da je godišnja koncesijska naknada za eksploataciju dolomita svega 1.300 maraka – što smatraju sramotno niskim iznosom.
„Nisu porezni obveznici u Kupresu. Ako misle dobro ovome narodu, neka počnu plaćati poreze i poslovati u skladu sa svim zakonima – o računovodstvu i drugim – koji vrijede za jedno normalno i civilizirano poslovanje“, poručuje Marko Batinić, ekonomist i sudionik pohoda.
Ranije je Općinskom vijeću predana peticija s 4.308 potpisa, kojom se, uz donošenje zaključka o protivljenju gradnji tvornice magnezija, traži i raskid koncesijskog ugovora za kamenolom Grguljača.
„Općinsko vijeće naložilo je načelniku da napravi neovisnu studiju kako bi vijećnici dobili informacije iz prve ruke od stručnjaka“, kazao je načelnik Kupresa Danko Jurič (HDZ BiH).
„Oni su ovdje došli eksperimentirati“
Studiju utjecaja na okoliš, koju je analiziralo šest sveučilišnih profesora, ocijenio je i istaknuti geograf i hidrolog prof. dr. Muriz Spahić, zaključivši da je manjkava i netransparentna, a da je proizvodni proces neprovjeren.
„Akademicima je nejasno zašto se to radi na Kupresu, kada se većina magnezija u svijetu dobiva iz morske vode. Oni su ovdje došli, po mom mišljenju, eksperimentirati jer ta tehnologija još nigdje nije zaživjela, niti se igdje primjenjuje. Građani Kupresa s razlogom su zabrinuti, kao i ja“, kazao je Jurič.
Prosvjednici poručuju da ne žele biti eksperimentalni poligon ni za jednu kompaniju – bila ona iz BiH, Njemačke ili bilo koje druge države.
