U Sudu Bosne i Hercegovine jutros je saslušanjem novih svjedoka nastavljeno suđenje Osmanu Mehmedagiću Osmici, bivšem ravnatelju OSA-e, kojeg Tužiteljstvo BiH tereti za zlouporabu položaja u aferi „Diploma“.
Mehmedagića se tereti da je bez visoke stručne spreme rukovodio OSA-om i time proračunu prouzročio štetu od oko 300.000 KM.
Na sjednici nazočio i Mehmedagić
Jutros su u Sudu BiH saslušani i tadašnji zamjenici Komisije za nadzor nad radom OSA-e, Predrag Kožul (HDZ BiH) i Sredoje Nović (SNSD), te bivša dekanica Pravnog fakulteta u Sarajevu Hajrija Sijerčić-Čolić, javlja Raport.ba.
Kožul i Nović svjedočili su o okolnostima sjednice Komisije za nadzor nad radom OSA-e, na kojoj se raspravljalo o tome ima li tadašnji direktor OSA-e Mehmedagić valjanu diplomu.
Prema riječima Kožula, aktualnog državnog parlamentarca, u vrijeme kada se ta priča pojavila u javnosti on je bio zamjenik Komisije, predsjedatelj je bio Nermin Nikšić, a drugi zamjenik Nović.
Tužiteljicu Sanitu Imamović zanimalo je je li sjednici na kojoj se govorilo o diplomi prisustvovao i Mehmedagić, što je Kožul potvrdio. Radilo se o razdoblju 2019.–2020. godine.
„Sjećam se da je tada bila sjednica na kojoj se raspravljalo o poništenju Mehmedagićeve diplome. Tada se pojavio problem da mu je diploma poništena. Sjednica je zakazana kako bismo ga pozvali i zatražili na uvid dokumente o diplomi i stručnoj spremi“, rekao je Kožul.
No, kako je pojasnio, to na kraju nije bilo moguće utvrditi.
„Na sjednici je bio i Mehmedagić, ali što se tiče dokumentacije o diplomi, rečeno nam je da je njegov osobni dosje označen stupnjem tajnosti. Diplomu tada nismo dobili na uvid. Ja je osobno nisam vidio“, dodao je Kožul.
Potvrdio je, na upit tužiteljice, da je Komisija tada donijela određene zaključke, ali se nije mogao sjetiti koje. Nakon što mu je tužiteljica predočila zapisnik njegovog iskaza, Kožul je kazao kako stoji iza svega što je tada izjavio.
Na pitanje kako je Komisija donijela zaključak da Mehmedagić ima potrebnu stručnu spremu ako uvid u diplomu nije izvršen, Kožul je odgovorio:
„Toga se zaista ne mogu sjetiti.“
Svjedočenje Sredoja Novića
Nović je svjedočenje započeo pomalo oštro, upitavši tužiteljicu zašto je pozvan svjedočiti o radu Komisije u vezi s diplomom Mehmedagića kada o tome ranije nije bio ispitan.
No, nakon što mu je predočen njegov raniji iskaz dat Tužiteljstvu, kao i vlastiti potpis, Nović je rekao:
„Da, onda je greška. Ovo su moji potpisi.“
Nović je istaknuo kako Komisija za nadzor nad radom OSA-e uopće nije bila nadležna utvrđivati je li diploma falsificirana ili ne.
„Bilo je mišljenja da to treba utvrditi Vijeće ministara ili Sud. Mi nismo nadležni za imenovanje niti razrješenje direktora, dajemo samo mišljenja. No, sjećam se da su pojedini na sjednici postavljali pitanja zašto je diploma označena kao tajna“, rekao je Nović.
Dodao je da osobno nije imao uvid u diplomu, niti ga je to zanimalo.
„Sve je to dostavljeno Tajništvu. Nije moje da utvrđujem je li diploma valjana ili ne“, kazao je, dodavši kako je „onaj tko je imao interes to vidjeti mogao to i učiniti“.
Svjedočenje dekanice Sijerčić-Čolić
Svjedokinja Hajrija Sijerčić-Čolić, koja je od 2019. godine bila dekanica Pravnog fakulteta u Sarajevu, ispričala je kako poznaje Mehmedagića kao javnu osobu i da mu je 2000. godine predavala kazneno procesno pravo.
Na pitanje je li Pravni fakultet primao zahtjeve vezane uz Mehmedagićevu diplomu, odgovorila je potvrdno. Prvo je to, kaže, tražila Kantonalna inspekcija Sarajevo, a zatim i Tužiteljstvo BiH.
Potvrdila je i da je sam Mehmedagić tražio potvrdu ekvivalencije stečenog zvanja diplomiranog pravnika, no taj je zahtjev kasnije odbijen.
„U Tužiteljstvu sam svjedočila temeljem zahtjeva za ekvivalenciju Mehmedagićeve diplome. Postoji komisija koja je taj postupak provela. Nije bila riječ o ad hoc komisiji, već o redovnoj koja radi i druge predmete. Postupak ekvivalencije uključuje dostavu diplome, popisa položenih ispita te nastavnog plana i programa. Komisija je zaključila da se zahtjev odbija jer je utvrđen nedostatak određenog broja ispita. Nije dostigao 240 ECTS bodova potrebnih za zvanje diplomiranog pravnika. Odluku o odbijanju donijelo je nastavno vijeće fakulteta“, izjavila je Sijerčić-Čolić.
