Vjera nije samo molitva i crkva, već i borba za bolji svijet. Ako vjerujemo u dobro, moramo se boriti protiv politike koja proizvodi zlo – jer samo tako možemo živjeti u pravednijem društvu i osigurati opstanak svom potomstvu.

Pojam “strukture grijeha” posebno je razrađen u katoličkom socijalnom nauku, a popularizirao ga je papa Ivan Pavao II. Prema njegovim riječima, grijeh nije samo individualna odgovornost, već i kolektivna krivica koju dijelimo kada podržavamo ili pasivno prihvaćamo nepravedne sustave – strukture koje predstavljaju korumpirani političari. Te strukture se sastoje od institucija, zakona, običaja i obrazaca ponašanja koji održavaju nepravdu, eksploataciju i nasilje, često na štetu običnih građana.

Također, korupcija u državnim institucijama, koja omogućava privilegije moćnima, dok obespravljuje obične građane, predstavlja oblik grijeha struktura. Kada pravosuđe nije jednako za sve, kada političari iniciraju i donose nezakonite odluke, kada njihovi plaćeni mediji šire propagandu umjesto istine, nepravda postaje sistemska, a time, duhovno i moralno pogubna.

“Grijeh struktura” je tiha, ali moćna sila koja oblikuje naše društvo. To su grijesi koji ne pripadaju samo pojedincima, već i sustavima koje gradimo i podržavamo. Borba protiv tih grijeha zahtijeva hrabrost, odgovornost i svijest da je prava vjera uvijek usmjerena ka pravdi, istini i dostojanstvu svakog čovjeka. Dok ne srušimo strukture koje koriste političke pozicije i tlače maloga čovjeka, ni mi nećemo biti istinski slobodni.

Najopasnije u svezi grijeha struktura je to što ga često ne primjećujemo. Navikli smo da tako stvari funkcioniraju i ne razmišljamo koliko je to štetno. Zato je važno razvijati osjećaj za pravdu i odgovornost. Svatko od nas može sudjelovati u promjenama – tako što ćemo govoriti protiv nepravde, pomagati ugroženima i birati poštene ljude na vlast. Grijeh struktura ne može se vezati za jednog krivca, već se radi o kolektivnoj odgovornosti, a samim time nameće se pitanje: „Što možemo učiniti“? Prije svega, moramo razvijati moralnu svijest – ne samo o tome što radimo, nego i što podržavamo ili ignoriramo. Pasivnost pred nepravdom predstavlja saučesništvo. Zato su građanski angažman, uzbunjivanje, solidarnost i etičko obrazovanje ključni alati u borbi protiv struktura grijeha.

Poduzeće UKRASKAMEN d.d. Posušje, kao dioničko društvo koje je po Zakonu o gospodarskim društvima Federacije Bosne i Hercegovine registrirano u nadležnom Registru Općinskog suda Široki Brijeg, već dulji niz godina je izloženo institucionalnom kriminalu, blokadi računa i krađi imovine od strane predstavnika Općinske i Županijske vlasti.

Tko su pojedinci koji koristeći institucije kao paravan moći i vlasti ispred Općine Posušje, Općinskog vijeća, Vlade Županije Zapadnohercegovačke i Skupštine Županije Zapadnohercegovačke čine Grijeh struktura – Institucionalni kriminal i dugogodišnju kontinuiranu štetu dioničarima poduzeća UKRASKAMEN d.d.?

Osobe koje su 2024. godine obuhvaćene kaznenim prijavama za više zlouporaba položaja i ovlasti, protupravnog postupanja, donošenja nezakonitih odluka, prijedloga, zaključaka, mišljenja, sve kako bi protupravno raspolagali državnom imovinom i imovinom poduzeća RO Ukraskamen d.d. Posušje, su:

1.Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke – Predrag Čović,
2.Bivši ministar gospodarstva Vlade Županije ZH – Dario Sesar,
3.Bivši ministar prostornog uređenja, danas ministar gospodarstva – Zvonimir Širić,
4.Direktor Agencije za privatizaciju ŽZH – Ante Markić,
5.Zamjenik direktora kantonalnog ureda porezne uprave – Milan Penava,
6.Predsjednica Povjerenstva za izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama – Zdenka Jažo,
7.Djelatnica Katastra Posušje – Dijana Jurišić,
8.Upraviteljica državnim kapitalom (koji ne postoji) u poduzeću UKRASKAMEN d.d. – Martina Kovač, koja je u međuvremenu podnijela ostavku iz svima poznatih razloga,
9.Načelnik općine Posušje – Ante Begić,
10.Članovi Općinskog vijeća Općine Posušje koji su lažirali činjenično stanje, kako bi sebi i drugima pribavili enormnu materijalnu korist, izglasavali nezakonite prijedloge i donosili nezakonite odluke, sve na štetu društva UKRASKAMEN d.d. Posušje, dioničara poduzeća i građana Općine Posušje.

Institucionalni kriminal podrazumijeva sistematsko, plansko ili tolerirano kršenje zakona unutar formalnih organizacija i institucija – bilo da su one državne, vjerske, obrazovne ili korporativne. On se ne svodi na pojedinačne prijestupe zaposlenih, već uključuje čitave strukture koje omogućavaju, prikrivaju ili izravno sprovode nezakonite radnje. Upravo zato je ovaj oblik kriminala posebno opasan: njegova moć leži u autoritetu institucije koja ga sprovodi.

Ogledni primjer nezakonitosti u postupanju Federalne uprave za geodetske poslove je Zaključak od 06.02.2025. godine rješavajući po prijedlogu UKRASKAMEN d.d. Posušje u kojemu se tražila ništavost akata – obavijesti općinskog organa Općine Posušje od 26.07.2024. godine.

Direktor Željko Obradović potpisnik je Zaključka. Isti direktor potpisao je kontradiktoran Zaključak u predmetu zemljišta Batin, koji se nalazio u posjedu UKRASKAMEN d.d. a koje zemljište danas osporavaju i traže povrat obitelji Penava i Bašić. Postavlja se pitanje je li UKRASKAMEN d.d. posjednik i vlasnik zemljišta za koje Federalna uprava za geodetske poslove u jednom zaključku navodi da jeste, a u drugom da nije. Ista uprava, isti direktor, dva različita zaključka? Sve upućuje na institucionalni kriminal pojedinaca koji obnašaju odgovorne dužnosti i na razini Federacije Bosne i Hercegovine.

Uzroci institucionalnog kriminala često leže u kombinaciji moći, nedostatka kontrole i slabih mehanizama odgovornosti. Kada institucije postanu zatvorene, netransparentne i samoregulativne, one mogu postati plodno tlo za zlouporabe. Strah od gubitka položaja, karijere ili osobne sigurnosti često sprječava pojedince unutar sustava da ukažu na nepravilnosti.

Posljedice institucionalnog kriminala su dalekosežne. Osim što narušava vladavinu prava i ekonomsku pravdu, on podriva povjerenje građana u sustav, što dovodi do apatije, političkog radikalizma i urušavanja društvenih vrijednosti. Kada građani izgube vjeru u institucije, društvo ulazi u fazu duboke krize.

Borba protiv institucionalnog kriminala nije laka. Zahtijeva sustavne promjene, jačanje neovisnih nadzornih tijela, pravnu zaštitu zviždača, kao i slobodne i hrabre medije. Transparentnost u radu institucija, obrazovanje o etici i odgovornosti, kao i uključenost građana u nadzor javnih tijela predstavljaju osnovu za prevenciju ovog fenomena. Najvažnije od svega je razvijanje kulture odgovornosti i nulte tolerancije na zlouporabe, bez obzira na poziciju ili instituciju iz koje dolaze. Institucionalni kriminal nije samo pravni problem, već duboka moralna i politička kriza jednog društva. On razara temelje povjerenja i pravičnosti, na kojima svako demokratsko društvo mora počivati. Prepoznati, osuditi i iskorijeniti ovaj oblik kriminala jedan je od najvećih izazova suvremenog svijeta i odgovornost svih nas.

Čestitamo Grupi građana Općine Posušje koji su kaznenom prijavom prokazali pojedince koji čine Zločinačko Udruživanje radi počinjenja kaznenog djela, Organizirani kriminal, Zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, Zlouporabu u postupku privatizacije, Krivotvorenje vrijednosnih papira, Obmanu kupca, dioničara UKRASKAMEN d.d. …

Potvrdu kako se radi o organiziranom kriminalu – udruživanju radi počinjenja kaznenih djela dokazuju nalazi sudskih vještaka koje su angažirali dioničari poduzeća UKRASKAMEN d.d. Posušje, kako bi zaštitili dionice poduzeća, deblokirali račune poduzeća i otvorili nova radna mjesta. Borba za pravdu i borba protiv grijeha struktura se nastavlja na žalost i nesreću svih onih koji u navedenom sustavnom institucionalnom kriminalu i dalje ustrajno sudjeluju.

Ivan Kovačević / OTPOR^.Media
kontakt autora: [email protected]