Članica Predsjedništva BiH i visoka dužnosnica SNSD-a Željka Cvijanović dala je beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM tvrtki Prim d.o.o., koja je u vlasništvu njezina supruga Aleksandra i sina Stefana Cvijanovića, doznaje Raport.
Prema tvrdnjama izvora, suprug i sin Željke Cvijanović ubrzo su joj vratili posuđeni novac, pa – kako navode – „u obitelji Cvijanović danas nitko nikome ništa ne duguje“.
Cvijanović je ovu pozajmicu navela i u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj Središnjem izbornom povjerenstvu BiH nakon općih izbora 2022. godine.
Tvrtka obitelji Cvijanović posluje sve uspješnije
Tvrtka Prim d.o.o., u vlasništvu Aleksandra i Stefana Cvijanovića, posljednjih godina bilježi stalni rast prihoda, koji se mjere u milijunima maraka, pokazuju javno dostupni financijski podaci.
Raportovi izvori tvrde da je obitelj Cvijanović novac bez poteškoća vratila upravo zahvaljujući izuzetno uspješnom poslovanju tvrtke u protekle dvije godine.
No, ono što izaziva sumnju jest činjenica da je ta ista tvrtka sudjelovala u poslovima vrijednim 25 milijuna KM na projektu teniskog turnira Srpska Open održanog 2023. godine – projektu koji je financiran iz javnih sredstava pod kontrolom kadrova SNSD-a.
Na ove veze već je javno upozorio zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak, tvrdeći da je riječ o klasičnom primjeru sukoba interesa i političkog pogodovanja.
Pozajmica kao “poguranac” za višemilijunske poslove?
Prema izvorima Raporta, Cvijanović je krajem 2022. godine pozajmicom željela “pogurati” obiteljsku tvrtku kako bi se bolje pozicionirala za sudjelovanje u unosnim poslovima u okviru projekta Srpska Open, koji je i danas predmet brojnih priča o malverzacijama i pogodovanjima.
Iako su vlasti Republike Srpske ranije najavljivale istrage o trošenju sredstava za taj projekt, do danas nema rezultata ni odgovora o tome kako je potrošeno oko 55 milijuna KM javnog novca.
Gdje je Komisija za sukob interesa?
S obzirom na to da je Željka Cvijanović državna dužnosnica, a da je osobno pozajmila značajan iznos novca tvrtki u vlasništvu svoje uže obitelji, postavlja se pitanje potencijalnog sukoba interesa.
Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH, kojim bi se trebala baviti posebna Komisija, ovakvi slučajevi zahtijevaju hitno postupanje po službenoj dužnosti. No, do danas nije poznato da je Komisija išta poduzela.
Također, otvara se pitanje porijekla novca kojim je Cvijanović raspolagala — odakle joj 140.000 KM za pozajmicu i jesu li pri tome poštovane zakonske procedure koje uključuju provjeru porijekla i transparentnost transakcije.
Etika i politika: može li dužnosnica biti “obiteljska banka”?
Pored pravnih dilema, tu su i etička pitanja: koliko je primjereno da jedna državna dužnosnica pozajmljuje desetke tisuća maraka vlastitoj obitelji u zemlji u kojoj većina građana jedva spaja kraj s krajem?
Dodatno, izjava o imovinskom stanju Cvijanović pred CIK-om ne sadrži detalje o pozajmici, jer nije bila u obvezi navesti ih. CIK BiH pritom nije odgovoran za provjeru točnosti podataka, pa se nameće pitanje — koja je svrha prijave imovine ako nitko ne provjerava istinitost dostavljenih podataka?
Politika kao obiteljski biznis
U kontekstu sve češćih primjera u kojima političari, osobito iz SNSD-a, imaju privatne tvrtke povezane s javnim poslovima, slučaj Cvijanović ponovno otvara pitanje:
jesu li izbori u BiH zapravo ulaganje u obiteljske biznise političkih moćnika?
OTPOR.Media
