Nakon što je Hrvatski sabor usvojio izmjene Zakona o obrani, kojima se u toj zemlji ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje (TVO), ostaje nejasno hoće li pozive za vojsku dobivati i državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo.
Što kaže novi zakon
Prema odredbama novog hrvatskog zakona, osobe s dvojnim državljanstvom mogu ostvariti pravo na odgodu vojne obveze, ali samo ako su tu obvezu već regulirale u inozemstvu.
Teoretski, to znači da – ako osoba s dvojnim državljanstvom, primjerice državljanin BiH koji posjeduje i hrvatsku putovnicu, nije riješila pitanje vojne obveze u Bosni i Hercegovini – može biti pozvana na vojnu obuku u Hrvatskoj.
U praksi bi to moglo značiti da će mladi iz BiH koji, uz bosanskohercegovačko, imaju i hrvatsko državljanstvo, biti pozivani u vojsku Republike Hrvatske ako su evidentirani u hrvatskom sustavu i nemaju potvrdu da su vojnu obvezu riješili u drugoj državi.
Budući da u Bosni i Hercegovini vojni rok nije obvezan, mladići iz BiH s hrvatskim državljanstvom – ako bi primili poziv za regrutaciju u Hrvatskoj – ne bi mogli priložiti potvrdu o odsluženju vojnog roka.
Hoće li biti iznimki za državljane izvan Hrvatske?
Moguće je da će primjena novog zakona biti fleksibilnija kada je riječ o osobama koje trajno žive izvan Hrvatske, ali su hrvatski državljani. Ipak, u tekstu zakona ne postoji izričita odredba kojom bi se takvi građani izuzimali od obveze služenja.
Ostaje za vidjeti kako će Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) u praksi primjenjivati ovaj zakon. Do tada, mnogi mladi u BiH s hrvatskom putovnicom s pravom se pitaju – hoće li i oni uskoro dobiti poziv za vojsku?
U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstvena evidencija o broju osoba koje imaju dvojno državljanstvo. Prema nekim ranijim izjavama hrvatskih dužnosnika, oko milijun građana BiH posjeduje i hrvatsku putovnicu. Ako su ti podaci točni, riječ je o značajnom broju osoba koje bi mogle biti obuhvaćene vojnom obvezom u Hrvatskoj.
Kako će izgledati nova vojna obuka
Usvojenim izmjenama zakona u Hrvatskoj, vojni rok trajat će dva mjeseca, a prvi pozivi regrutima očekuju se do kraja godine.
Prva skupina trebala bi započeti obuku početkom iduće godine u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi.
Prema podacima Ministarstva obrane RH, na godišnjoj razini planira se pozivanje oko 4.000 regruta, raspoređenih u pet generacija.
U vojnu evidenciju bit će upisani svi mladići koji navrše 18 godina, dok će se na obuku upućivati oni koji u kalendarskoj godini navrše 19 godina. Prije upućivanja obavit će se zdravstveni pregled radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu obuku.
Osobama koje iz vjerskih ili moralnih razloga ne žele sudjelovati u vojnim dužnostima omogućit će se prigovor savjesti, pa će temeljnu obuku odraditi u civilnoj zaštiti (u trajanju od tri mjeseca) ili u lokalnim jedinicama (u trajanju od četiri mjeseca).
Tko je izuzet i što slijedi ako se ne odazoveš
Od obveze vojne obuke mogu biti izuzeti:
-osobe koje su nesposobne za službu,
-kadeti koji su se najmanje dvije godine obrazovali temeljem ugovora s MORH-om,
-polaznici policijske škole MUP-a,
-službenici pravosudne policije,
-zaređeni svećenici, đakoni i redovnici.
U slučaju neopravdanog neodazivanja na poziv, policija može izdati nalog za privođenje, a predviđene su i novčane kazne od 250 do 1.320 eura za sve koji se ne odazovu vojnom pozivu, ne pojave na obuci ili samovoljno napuste službu.
Vojni obveznici mogu biti pozvani na osposobljavanje ili ostvariti zakonsku odgodu najkasnije do navršene 29. godine života.
