Ivan M. je prije dvije godine prijavljen za nasilje u obitelji. Općinski sud u Ljubuškom ga je zbog toga 2024. godine osudio na rad za opće dobro, no ta kazna nikada nije provedena, otkriva Detektor. Umjesto toga, sud je Ivanu M. dopustio da otkupi svoju kaznu.
Prema presudi do koje je došao Detektor, Ivan M. – čiji je puni identitet sud zaštitio – suprugu je najprije psihički zlostavljao, dok je u ormaru u spavaćoj sobi držao lovačku pušku. Nakon što je supruga pobjegla, trebali su se ponovno vidjeti prilikom primopredaje kćeri.
Pri susretu, kojem je svjedočila i policija, on je supruzi prijetio, te se – kako se navodi u presudi – agresivno zatrčao prema njoj. Policijski službenici su potrčali za njim i spriječili ga da je napadne, nakon čega su ga uhitili i stavili pod nadzor.
Supruzi je nastavio prijetiti riječima: „Vidjet ćeš ti svoje kad ja izađem.“
„Uhvatili su ga i oborili na tlo u trenutku kad je bio oko tri metra udaljen od supruge“, stoji u presudi, u kojoj se dodaje da ga je supruga potom prijavila za nasilje u obitelji.
U kolovozu 2024. Općinski sud u Ljubuškom osudio je Ivana M. na dva mjeseca zatvora, a kaznu mu je zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 15 dana, koji je trebao izvršiti u roku od tri mjeseca, odnosno do listopada 2024.
Međutim, do siječnja 2025. kazna nije izvršena.
U presudi se navodi kako bi alternativna kazna rada za opće dobro trebala u dovoljnoj mjeri utjecati na osuđenog da se ubuduće suzdrži od kaznenih djela, te da bi takva sankcija mogla djelovati preventivno i na druge potencijalne počinitelje nasilja u obitelji, čiji je broj u porastu.
Propusti u sustavu
Detektor je tijekom istraživanja utvrdio propust institucija zbog kojeg kazna nije izvršena.
Bojana Jovanović iz Centra ženskih prava smatra da zamjena zatvorske kazne radom za opće dobro umanjuje ozbiljnost kaznenog djela nasilja u obitelji.
„Imate nasilnika koji će kaznu zamijeniti radom za opće dobro, a zakon predviđa od 10 do najviše 90 dana rada godišnje. Dakle, netko tko je dobio godinu dana zatvora radit će, u najboljem slučaju, tri mjeseca“, pojasnila je Jovanović.
Ona smatra da takva zamjena, uz propuste u provedbi, omogućuje nasilnicima da prođu bez stvarne kazne.
Rad od 15 dana Ivan M. nikada nije izvršio.
To je jedna od desetaka kazni u BiH gdje rad za opće dobro nikada nije proveden. Najmanje četiri presude, prema istraživanju Detektora, nisu izvršene ni na jedan način.
Rad za opće dobro sankcija je koju sudovi u BiH mogu izreći osobama osuđenima na kaznu zatvora do jedne godine, a podrazumijeva da osuđeni u određenom vremenskom razdoblju radi u poduzeću, organizaciji ili ustanovi na poslovima koje mu odredi sud.
Od 152 analizirane presude općinskih i osnovnih sudova u BiH koje se odnose na izvršenje rada za opće dobro u razdoblju od početka 2019. do kraja 2024., Detektor je otkrio da 44 presude nisu izvršene.
U 27 slučajeva sudovi su neizvršeni rad zamijenili drugom kaznom.
Razlozi su bili brojni – od kašnjenja sudaca u slanju presuda na izvršenje, preko nepostojanja ugovorenih radnih mjesta za osuđenike, do neodazivanja osuđenih ili njihovog preseljenja.
Blaga kaznena politika
Prema prikupljenim presudama, sudovi u BiH su 12 puta od 2019. do 2025. godine kazne za nasilje u obitelji zamijenili radom za opće dobro, a u polovici slučajeva te kazne nisu izvršene. Detektor je utvrdio i jedan slučaj u kojem presuda do danas nije izvršena ni na koji način.
„Politika kažnjavanja nasilja u obitelji u BiH je blaga i šalje poruku nasilnicima da mogu proći bez kazne“, upozorila je Jovanović.
„Bilo koji trend koji umanjuje ozbiljnost nasilja u obitelji – poput zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro – negativan je u smislu prevencije, kažnjavanja i pristupa pravdi za žrtve“, dodala je.
Zakonske rupe i institucionalni propusti
Ivan M. nije izvršio rad jer je sud zakasnio sa slanjem presude Ministarstvu pravosuđa i uprave Županije Zapadnohercegovačke, koje u tom trenutku nije imalo potpisane ugovore za provedbu rada za opće dobro.
Ministarstvo je presudu zaprimilo tek 30. siječnja 2025., tri i pol mjeseca nakon pravomoćnosti, te zaključilo da je rok za izvršenje istekao.
Iz Općinskog suda u Ljubuškom za Detektor su naveli da je došlo do „različitog tumačenja rokova izvršenja“, jer je sud smatrao da se rok računa od dana kad je upravni organ zaprimio presudu.
U međuvremenu, Ivan M. nije odradio rad, a zatvorska kazna mu je potom također zamijenjena – ovaj put novčanom kaznom, što mu je sud odobrio u srpnju 2025.
Prema odgovoru iz listopada iste godine, njemu je počeo teći rok za uplatu kazne.
Novi primjeri istih propusta
Sličan slučaj zabilježen je u Općinskom sudu u Kaknju, gdje je Anto P. dvaput osuđivan za nasilje u obitelji.
Godine 2022. proglašen je krivim što je vrijeđao suprugu na nacionalnoj osnovi u prisutnosti kćeri i osuđen na četiri mjeseca zatvora, zamijenjena s 30 dana rada za opće dobro. Godinu kasnije, u travnju 2023., ponovno je osuđen – ovaj put na šest mjeseci zatvora, zamijenjeno s 45 dana rada za opće dobro – jer je suprugu vrijeđao i gađao prženim tijestom.
Prema dopisima Ministarstva pravosuđa i uprave Zeničko-dobojske županije, Anto P. se nije odazivao pozivima, a rok za izvršenje rada istekao je, pa je kaznu odslužio u zatvoru.
Stav stručnjaka
Aleksandra Petrić iz Fondacije Udružene žene Banja Luka ističe da blaga i popustljiva politika kažnjavanja ne pridonosi prevenciji nasilja.
„Ovakva praksa pokazuje da društvo i dalje nasilje u obitelji smatra manje ozbiljnim kaznenim djelom. To potiče počinitelje da ga ponavljaju“, zaključila je Petrić.
Detektor.ba
