Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska, čime su stvoreni preduvjeti za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i tvrtke “AAFS Infrastructure and Energy” iz Sarajeva, iza koje stoji američki kapital.
Inače, samim izmjenama Zakona, ovaj investitor uveden je u sam zakon kao netko tko će realizirati taj projekt, što je presedan ne samo u BiH nego i u regiji.
Izaslanici su, kao i zastupnici u Zastupničkom domu, negodovali što se u same izmjene Zakona uvodi investitor, pitajući se što u slučaju ako se on povuče, znači li to da će se ponovno mijenjati Zakon i kako će se u slučaju da se neki posao završi taj investitor obeštetiti. Međutim, svi izaslanici su rekli da nemaju ništa protiv projekta, nadajući se da će sve biti provedeno kako je i zamišljeno.
Muamer Zukić, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda, rekao je da se radi o najvećem i najvažnijem projektu u BiH i da je posebno važno što se investicija veže za SAD.
“Moglo je bolje i drugačije. To je ono što imamo sad. Važno je da na stolu imamo ugovor i mnoga pitanja se moraju precizirati u ugovoru te to treba biti dobro praćeno. To je jedan od ključnih koraka k realizaciji projekta. Ugovor treba zaštititi interes Federacije BiH i BiH”, rekao je on.
Enes Peštek, izaslanik SBiH u Domu naroda, rekao je da neće glasati za izmjene i dopune Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH Hrvatska”, dodajući da su ovaj Zakon podržali kada je tvrtka BH Gas bila nositelj projekta.
“Sada se u Zakonu kao nositelj investicije pojavljuju privatne tvrtke. Pravi se pravni presedan koji je neosnovan i neprihvatljiv”, rekao je Peštek.
On se upitao tko jamči Federaciji BiH da će biti izgrađena Južna interkonekcija prije 1. siječnja 2028. godine, kada se zabranjuje transport ruskog plina.
Dosta govora bilo je i o “državnoj imovini” s obzirom na to da je ona pod zabranom raspolaganja, a sama trasa plinovoda prolazi dobrim dijelom preko “državne imovine”. Izaslanici su istaknuli da se pitanje “državne imovine” može riješiti samo zakonom na razini BiH, a nikako drugačije. Naveli su da izgradnja plinovoda može biti poticaj da se to pitanje poslije desetljeća zastoja na kraju riješi.
Inače, u samim izmjenama zakona piše: “Investitor je korisnik izvlaštenja i radi potrebe za izgradnju, rad i održavanje projekta ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ ne plaća naknadu za izvlaštenu nekretninu u Federaciji BiH, županijama, gradovima, općinama, javnim poduzećima ili javnim ustanovama.”
OTPOR.Media
