Nakon što su u javnost „procurile” audiosnimke sa sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) održane u petak, a koje je objavio OTPOR, otvorilo se pitanje koje u ovom slučaju možda ima veći politički značaj od samog sadržaja rasprave. Kako su snimke uopće dospjele u javnost?
Iz objavljenih audiozapisa može se čuti da je znatan dio rasprave bio posvećen Zdenku Lučiću, kandidatu hrvatske „petorke” za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te općim izborima u listopadu, piše Raport.
Međutim, ključno pitanje u ovom slučaju nije samo sadržaj sjednice nego i činjenica da je audiozapis iz jedne od najzatvorenijih političkih struktura, ne samo u hrvatskom političkom korpusu nego općenito u BiH, postao javan.
Naime, Predsjedništvo HNS-a broji 30 članova, a na njegovu je čelu Dragan Čović, ujedno i predsjednik HDZ-a BiH, te je riječ o krovnom tijelu u kojemu HDZ BiH ima dominantnu ulogu.
U tom kontekstu, curenje snimki dobiva dodatnu težinu i sigurno je pokazatelj odnosa unutar HNS-a, koji su već ranije napustile neke stranke nezadovoljne odnosom prema njima.
Činjenica da su snimke iz najvišeg tijela HNS-a završile u javnosti pokazuje visok stupanj sumnje u postojanje „krtice” unutar sustava koji se inače predstavlja kao čvrsto organiziran i politički usklađen.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje i činjenica da Predsjedništvo HNS-a broji ograničen broj članova, njih 30, što samim time sužava krug ljudi koji su mogli imati izravan pristup sjednici i njezinu sadržaju.
Zato je to vjerojatno i dodatni problem za Čovića, koji se, sudeći prema objavljenim snimkama, „otvorio” pred „prijateljima” i priznao da mu je „izletio” komentar o Lučićevim optužbama na njegov račun, ni ne sluteći da će se rasprava naći u javnosti.
U tom se smislu ovaj slučaj sve više tumači kao pokazatelj odnosa unutar HNS-a i HDZ-a BiH te kao potencijalni signal da u toj organizaciji ne „teku med i mlijeko” kako se to pokušava predstaviti u javnosti, kao i da Čovića čeka teža izborna kampanja od onih prethodnih godina.
