Obljetnice političkih organizacija obično služe za demonstraciju kontinuiteta, identiteta i legitimacije. No 36. godišnjica HDZ-a grada Mostara, održana 3. lipnja 2026. u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača, otvorila je više pitanja nego što je dala odgovora. Najupadljivije među njima: zašto Dragan Čović nije održao govor?
Iako se u službenim krugovima to objašnjava „protokolarnim razlozima“, politički analitičari i poznavatelji mostarskih prilika smatraju da je riječ o dugotrajnom obrascu, a ne slučajnosti.
Čovićeva distanca prema obljetnicama HDZ-a u Mostaru nije nova, ali je postala simptom dubljeg raskola unutar stranke, raskola između utemeljitelja HDZ-a i aktualnog vodstva do čega su doveli u posljednje vrijeme sve žešći istupi neovisnog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, brigadnog generala HVO-a Zdenka Lučića.
Identitetski jaz koji je nepremostiv
Utemeljitelji HDZ-a Mostara, koji su 1990. godine nosili politički rizik stvaranja nove hrvatske politike u Jugoslaviji, nikada nisu zaboravili da Dragan Čović tada nije bio dio tog kruga. Naprotiv, bio je dio sustava SFRJ, od Saveza komunista i struktura koje su zagovarale očuvanje Jugoslavije. Zašto nikome od utemeljitelja nije omogućeno da govore?
U političkim analizama često se ističu tri elementa koji objašnjavaju današnji jaz:
- Članstvo Dragana Čovića u Savezu komunista Jugoslavije – Kao i mnogi rukovoditelji tadašnjih poduzeća, Čović je bio dio partijskog aparata ito vojnog sustava JNA s KOS bezbjedonosnim certifikatom koji nije mogao dobiti svatko iz KPJ.
- Sudjelovanje u Pokretu za Jugoslaviju i očuvanje tamnice naroda zvane Jugoslavija – Prema svjedočenjima sudionika tog vremena, Čović je bio prisutan i održavao govore na skupovima koji su zagovarali očuvanje Jugoslavije u trenutku kada su se u Hrvatskoj vodile borbe i kada je HDZ nastajao kao antiteza jugoslovenskom projektu.
- Uloga Dragana Čovića u VI SOKO – Izdavanje naloga za održavanje zrakoplovne tehnike i servisiranje zrakoplova JNA koji su korišteni u napadima JNA 1991.–1992. godine na hrvatske gradove Zagreb, Zadar, Šibenik, Split Dubrovnik, Grude, Ljubuški.
Upravo zato, smatraju analitičari, Čović izbjegava govoriti pred publikom na obljeticama utemeljenja koja ga pamti iz vremena prije HDZ-a. Utemeljitelji su živi podsjetnik na razdoblje u kojem su političke pozicije bile jasno razdvojene i u kojemu Čović nije bio na strani koja je stvarala Hrvatsku i politiku Hrvata u BiH. Čović je u svojim mandatima za ministre na državnim i nižim razinama postavljao potomke onih koji su privodili na informativne razgovore i pendrečili brojne utemeljitelje HDZ-a. Za to postoje živi svjedoci među utemeljiteljima HDZ i političkim zatvorenicima iz doba SFRJ.
Zašto je Klub utemeljitelja HDZ Mostara i dalje zabranjena tema?
Mostar kao simboličko i političko središte Hrvata u BiH, nema Klub utemeljitelja HDZ-a. Razlog je, prema tvrdnjama samih utemeljitelja, jednostavan: Čović to ne dopušta.
Utemeljitelji tvrde kako bi formalno organiziranje značilo i pravo delegiranja predstavnika u Predsjedništvo HDZ-a BiH, što bi dijelom narušilo Čovićevu potpunu kontrolu nad strankom. Drugim riječima, riječ je o političkoj geometriji moći, a ne o protokolu.
Okruženje starim kadrovima i kontinuitet jednoumlja
Čovićevo dugogodišnje političko okruženje sastavljeno je, prema mišljenju mnogih, od ljudi koji su dijelili njegovu predratnu političku putanju i jednoumlje. Najčešće se spominje primjer Lazara Martinovića, danas na čelu Udruge nositelja ratnih odličja HVO HR HB, koji je prema svjedočanstvu sudionika nosio zastavu Jugoslavije na skupovima Pokreta za Jugoslaviju. Jedna od Lazarovih karavana kretala se od Čapljine prema Ljubuškom sa više metarskom Jugoslovenskom zastavom kao potpora Pokretu za Jugoslaviju. Nebrojeni su ovakvi primjeri, ali izdvojili smo ovaj, jer se radi i osobi koja patrolira prije nekoliko dana po Mostaru s nositeljima trolista i drugih odličja u plavim majicama i predsjednik je Udruge nositelja ratnih odličja HVO Herceg Bosne već dulje vremena.
Za kritičare, to je potvrda da Čović preferira kadrove iz „starog sustava“, dok su utemeljitelji HDZ-a i slobodoumni Hrvati marginalizirani.
Zagreb mijenja ton – prvi ozbiljan signal
Ono što je dodatno pojačalo političke interpretacije jest činjenica da je Čovićev nedavni posjet Zagrebu prošao ispod očekivanja. Nije bilo službenih prijama, nije bilo susreta s premijerom i predsjednikom HDZ RH gospodinom Andrejom Plenkovićem ključnim ministrima, niti političkih poruka potpore.
Analitičari u Zagrebu i Mostaru sve češće ističu da HDZ RH postupno smanjuje političku potporu Čoviću, osobito u kontekstu nadolazećih izbora u Bosni i Hercegovini, europskih standarda upravljanja, percepcije autokratskog vođenja stranke i dugogodišnje stagnacije političkog procesa u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu, sve se češće čuje teza kako bi Andrej Plenković mogao politički distancirati HDZ RH od Čovića, osobito sada kada se otvorio prostor za novu generaciju hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini predvođenih Zdenkom Lučićem, najmlađim od braće iz poznate hercegovačke obitelji .
36. obljetnica kao ogledalo političke stvarnosti
Ovogodišnja obljetnica HDZ-a Mostara pokazala je tri paralelne tišine:
- Čovićevu šutnju, koja odražava identitetsku nelagodu i političku kalkulaciju.
- Šutnju utemeljitelja, koji su namjerno isključeni iz procesa odlučivanja.
- Šutnju Zagreba, koja sve više poprima oblik političke distance.
U tom kontekstu, 36. obljetnica nije bila samo svečanost, bila je politička dijagnoza.
Ako se trendovi nastave, HDZ BiH bi se mogao suočiti s najdubljom unutarnjom transformacijom u posljednjih dvadeset godina. A ključni akteri te transformacije neće biti samo aktualno vodstvo, nego i oni koji su stranku stvarali i koji danas sve glasnije podsjećaju da su u HDZ-u bili prije Dragana Čovića, a jedan od njih je utemeljitelj HDZ-a i brigadni general HVO-a Zdenko Lučić.
Zanimljivo bi bilo čuti što bi imali kazati o ovome utemeljitelji sa prve sjednice Općinske organizacije HDZ Inicijativnog odbora Mostar: Zdravko Kordić, Antonio Sesar, Miro Mitar, Rade Bošnjak, Radmilo Jasak, Marin Ćorić, Ivan Mišić i ostali koji su utemeljili ovu stranku u Mostaru, a koju danas baštine i razbaštinjuju poslušnici čovjeka koji je svu svoju životnu energiju devedestih godina dvadesetog stoljeća dao za Jugoslaviju?
Ivan Kovačević / OTPOR.Media
kontakt autora [email protected]
