Umjetna inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i rizike za izborni proces. Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za listopad te sa sobom donose nove opasnosti. Riječ je o uporabi umjetne inteligencije, koja bi mogla postati novi alat za manipulacije, piše Radio Slobodna Europa.
RTRS i Srna
„Od 2014. pratimo kampanje i izbore te imamo različitu lepezu praćenja. Pratimo dezinformacije na mrežama i u medijima. Više je vrsta. U novijem razdoblju ključne su se odnosile na legitimitet ureda visokog predstavnika, novih tehnologija ili SIP-a. Jedna od najčešćih nepravilnosti upravo je manipulacija informacijama. Nažalost, nismo imali temeljito istraživanje na ovu temu. Imali su ga kolege u Srbiji, koji su ustanovili kako se ruski utjecaj prenosi na Bosnu i Hercegovinu. Različiti su izvori dezinformacija. Znamo standardne aktere, prednjače RTRS i Srna. Tu su i anonimni portali. Ljudi pokušavaju vidjeti gdje su dezinformacije, to je kod nas prilično neizravno. Ljudi koji se pojavljuju u javnom prostoru šire dezinformacije”, kaže Hasan Kamenjaković iz Koalicije Pod lupom.
Dezinformacije su tijekom izbornih kampanja u Bosni i Hercegovini postale jedan od ključnih izazova za transparentnost i povjerenje građana u demokratski proces.
Stručnjaci upozoravaju da širenje netočnih i manipulativnih informacija može utjecati na percepciju birača i njihove konačne izborne odluke. Tijekom prethodnih izbornih ciklusa zabilježeni su brojni slučajevi lažnih vijesti usmjerenih na diskreditaciju političkih kandidata i stranaka. Analitičari ističu da dezinformacije mogu promijeniti javno mnijenje, posebno kada se brzo šire putem društvenih mreža.
„Nismo imali konkretna istraživanja. Izborni je proces kompleksan. Imamo samo u predizborno vrijeme stotine nepravilnosti, od krađe glasova pa dalje. Dezinformacije se šire i kroz javne servise. Ali je definitivno da dezinformacije utječu na birače”, dodaje.
Nek’ nam je Bog na pomoći
Pojedine obmanjujuće objave imale su za cilj promoviranje određenih političkih aktera ili narušavanje ugleda njihovih protivnika. Organizacije koje prate izbore upozoravaju da takve kampanje mogu utjecati na izlaznost birača i legitimitet izbornih rezultata.
Borba protiv dezinformacija zahtijeva veću medijsku pismenost građana, odgovorno izvještavanje medija i učinkovitije mehanizme provjere činjenica. Ipak, daleko najveći izazov tek slijedi – umjetna inteligencija.
„Umjetna inteligencija može imati izravan utjecaj na izborni proces. Zapravo, dolaze izbori umjetne inteligencije. Postoje pozitivne mogućnosti uporabe, poput čišćenja biračkih popisa ili brže obrade rezultata, ali je ipak bojazan od zlouporabe veća. Ona će se koristiti za širenje dezinformacija. Sadržaji koje kreira umjetna inteligencija izgledaju tako da je i treniranom oku preteško ustanoviti je li to lažni sadržaj. Preporučujemo da se gleda postoji li nesklad zvuka i tona, no teško da će građanin to moći prepoznati. Zato trebamo gledati izvor informacija. Vidjeli smo u svijetu dezinformiranje birača putem umjetne inteligencije. Tako su se diskreditirali oponenti. Kod nas su takvi sadržaji još uvijek satiričnog karaktera te ozbiljnije slučajeve nismo uočili. Kod nas su neumorni politički botovi na mrežama. Na našim društvenim mrežama možemo vidjeti koordinirane napade. Uvijek više djelujemo reaktivno nego proaktivno. Odnedavno imamo uveden pojam dezinformacije u Izbornom zakonu. Izrečene su prve sankcije, ali na čudan način. Loša je zakonska regulativa o umjetnoj inteligenciji na globalnoj razini. Tehnologija napreduje neshvatljivom brzinom. Postoji medijska pismenost, građani se moraju educirati za prepoznavanje lažnih sadržaja”, rekao je Kamenjaković.
