Malo tko je u proteklim godinama došao na čelo Tužiteljstva Bosne i Hercegovine a da karijeru nije neslavno završio, s tim što je sada takav primjer zabilježen i u Sudu Bosne i Hercegovine.
Afere, suspenzije, smjene i istrage gotovo su postale matrica po kojoj funkcije gube nositelji visokih pravosudnih dužnosti.
Uhićenje i smjena Debevca
Na dugom spisku ovakvih primjera upisano je i ime Ranka Debevca, koji je za predsjednika Suda BiH imenovan 14. prosinca 2016. godine.
Uhvaćen je u prosincu 2023. godine, a prije nekoliko dana Prvostupanjsko stegovno povjerenstvo Visokoga sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH razriješilo ga je pozicije i predsjednika i suca Suda BiH.
Na tu odluku postoji mogućnost žalbe Drugostupanjskomu povjerenstvu, a u međuvremenu se Debevec suočava i s optužnicom Tužiteljstva BiH.
Prijava protiv Kajganića
U Tužiteljstvu BiH situacija je, kada je riječ o rukovoditeljima, drastično gora. Nakon što su njegovi prethodnici mandat napuštali prije vremena, i aktualni glavni tužitelj Milanko Kajganić suočio se s problemima.
Početkom ove godine, naime, objavljeno je da je deset udruga podnijelo zahtjev VSTV-u za pokretanje stegovnoga postupka i smjenu Kajganića zbog povreda službene dužnosti. Kajganić je u ožujku komentirao prijave protiv njega.
“Svatko tko smatra da sam počinio bilo kakvu stegovnu ili drugu odgovornost može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu stegovnoga tužitelja.
Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, rekao je Kajganić, protiv kojega je u lipnju na adresu Tužiteljstva BiH stigla anonimna kaznena prijava.
Smjena Tadić
Kajganić je na čelu Tužiteljstva BiH naslijedio Gordanu Tadić, koja je dužnost izgubila zbog smjene u jesen 2021. godine.
Stegovnom tužbom ona je, između ostaloga, prijavljena za svjesno zanemarivanje obveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužiteljstva raspoređuju u rad tužiteljima putem automatskoga sustava raspodjele.
Tadić je na čelu Tužiteljstva BiH bila od rujna 2016. godine, prvo kao vršiteljica dužnosti, prije nego što je službeno izabrana na funkciju 2019. godine.
Postupak protiv Salihovića
Naime, VSTV je na izvanrednoj, telefonskoj sjednici 28. rujna 2016. godine donio odluku da će dužnost glavnoga tužitelja Tužiteljstva BiH obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti tadašnjega glavnog tužitelja Gorana Salihovića da obavlja tu dužnost.
Salihović je, naime, od rujna 2016. godine suspendiran s pozicije glavnoga tužitelja, a potom je protiv njega vođen stegovni postupak kojim je smijenjen s pozicije glavnoga tužitelja. U studenome 2018. godine Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega. Preminuo je u lipnju 2024. godine, dok je proces protiv njega još bio u tijeku.
Smijenjen i Barašin
Smijenjen je i njegov prethodnik Milorad Barašin, koji je preminuo u srpnju 2018. godine u bolnici u Mostaru. Njemu su se spočitavali “neprimjereni kontakti” s pripadnicima kriminalnoga miljea.
Postupak je okončan tako što su on i predstavnici Prvostupanjskoga stegovnog povjerenstva sklopili sporazum o zajedničkoj suglasnosti o utvrđivanju stegovne odgovornosti te je kažnjen smjenom s dužnosti glavnoga tužitelja 2011. godine.
Odvojiti žito od kukolja
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u organizaciji Transparency International BiH, podsjeća da je u svim istraživanjima, koja mjere povjerenje građana u institucije, pravosuđe uvijek u vrhu liste onih kojima se najmanje vjeruje.
“Ovakvi slučajevi još više uzdrmavaju ionako poljuljano povjerenje građana u pravosuđe. Izgleda da je već odavno vrijeme da se u pravosuđu u BiH konačno odvoji žito od kukolja.
Tu radi veliki broj neovisnih profesionalaca, ali oni koji su na ključnim pozicijama najčešće su ili korumpirani ili imaju ozbiljne profesionalne nedostatke.
Potrebno je utvrditi tko je dostojan pravosudnih dužnosti, a tko nije, kako bi pravosuđe ozdravilo, jer je to jedini način da ozdravi i cjelokupno društvo”, rekao je Ožegović u izjavi za Nezavisne novine.
