Američka vlada na Zapadnom Balkanu želi brzo zaraditi na ukapljenom plinu i hotelima. Međutim, otpor tim planovima raste. Jesu li Kushner i ostali pogrešno procijenili situaciju?
Njemački list Tagesspiegel piše o tome da administracija Donalda Trumpa i članovi njegove obitelji žele sve više ulagati na Zapadnom Balkanu, navodeći primjer Bosne i Hercegovine i Albanije. Jared Kushner planira izgradnju luksuznih turističkih kompleksa vrijednih više od četiri milijarde eura, zbog čega je albanska vlada promijenila zakon koji je ranije zabranjivao gradnju u zaštićenim prirodnim područjima. To je izazvalo masovne prosvjede građana i ekoloških aktivista, koji optužuju vlast za prodaju važnih državnih resursa bogatim investitorima i ugrožavanje prirode, prenosi Deutsche Welle.
Istodobno, SAD nastoje proširiti prodaju svog ukapljenog prirodnog plina (LNG) zemljama Zapadnog Balkana. Albanija i Bosna i Hercegovina već su potpisale dugoročne ugovore s američkim energetskim tvrtkama.
„U strateškoj prezentaciji američke tvrtke bliske Trumpu, ‘Aktor LNG USA’, iz lipnja navodi se da će planirani prestanak uvoza ruskog plina u Europsku uniju do kraja 2027. godine ‘promijeniti regionalne tokove opskrbe u Grčkoj i jugoistočnoj Europi’. Tvrtka procjenjuje da postoji potencijal za prodaju više od šest milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina zemljama Zapadnog Balkana”, piše Tagesspiegel.
Njemački list potom citira stručnjaka za jugoistočnu Europu Dušana Reljića, koji planirane plinske sporazume naziva riječju „Kuhhandel“, doslovno prevedeno: “trgovinom kravama” (op. ur.: to je sumnjiva nagodba u kojoj strane razmjenjuju usluge radi vlastite koristi). Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države žele prodati svoju „zastarjelu i ekološki štetnu tehnologiju” kako bi „povećale profit velikih energetskih tvrtki i obogatile Trumpove bliske suradnike”. Vlade u Bosni i Hercegovini i Albaniji, smatra Reljić, tim su sporazumima pokušale pridobiti naklonost Trumpove administracije. On, međutim, ne vidi veliku geopolitičku strategiju iza tih investicija.
Zapadni Balkan kao gubitnik Trumpove energetske politike?
Štoviše, „zemlje Zapadnog Balkana dugoročno će biti gubitnici”, kaže Reljić za Tagesspiegel. „Regija će energiju morati plaćati po znatno višim cijenama, jer je Rusija tim zemljama odobravala povlaštene cijene plina. To ide na štetu stanovništva i ugrožava prirodni okoliš.” Reljić smatra da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije, što je Europska unija već poticala financiranjem projekata hidroenergije i energije vjetra.
Njemački list podsjeća i kako je prije ruskog napada na Ukrajinu EU podržavala projekte opskrbe plinom na Zapadnom Balkanu, pa i plinovod Južnu interkonekciju, koji bi trebao povezati hrvatski otok Krk s Bosnom i Hercegovinom. U međuvremenu su i SAD pokazale interes za izgradnju tog plinovoda. Štoviše, američka administracija lobirala je da tvrtka povezana s Trumpovim bliskim suradnicima Jessejem Binnallom i Josephom Flynnom zakonom dobije ugovor – bez javnog natječaja i bez ozbiljne javne rasprave.
To je za Ivanu Korajlić, predsjednicu organizacije Transparency International u BiH, „presedan”, navodi Tagesspiegel. „Da se zakon mijenja kako bi se u njemu unaprijed odredila jedna strana tvrtka kao investitor, to se do sada nikada nije dogodilo.”
Korajlić, kaže se dalje u članku, govori o korupciji. „Kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da do sada nijedan zastupnik nije podnio žalbu Ustavnom sudu. To upućuje na to da su u pozadini postojali politički dogovori.”
Nada u brzu zaradu nije se ostvarila
U članku se potom konstatira da nije jasno hoće li SAD uopće moći izgraditi plinovod prema BiH. „Trasa bi prolazila preko zemljišta koje je prije ratova 90-ih pripadalo bivšoj Jugoslaviji, a vlasnički odnosi nad tim zemljištem ni danas nisu riješeni… Za rješavanje vlasništva potreban je politički konsenzus u BiH, a upravo o tome se već desetljećima ne uspijeva postići dogovor.”
Jesu li Sjedinjene Američke Države pod Trumpom podcijenile političku složenost regije kada su u njoj vidjele priliku za brzu zaradu?, pita se na kraju Tagesspiegel.
Navodi i kako je Jared Kushner, osim u Albaniji, planirao otvoriti i luksuzni hotel u glavnom gradu Srbije, Beogradu, na mjestu nekadašnjeg Generalštaba JNA.
„Za Srbiju ta lokacija ima simboliku i važna je jer podsjeća na NATO-ovo bombardiranje, koje je izvedeno kako bi se spriječilo daljnje etničko nasilje na Kosovu. Ali, nakon kritika javnosti i pokretanja istrage o mogućim prijevarama protiv pojedinih srbijanskih političara, Kushner je bio prisiljen staviti taj projekt na čekanje”, kaže se na kraju članka koji je objavio Tagesspiegel.
