Kroz političko djelovanje HDZ-a bilo je jasno da ova stranka, zajedno sa SNSD-om, na sve načine pokušava zaustaviti uvođenje novih izbornih tehnologija na predstojećim Općim izborima.
Razlog je svakako očit – izborne manipulacije bit će svedene na minimum.
No, za razliku od drugih velikih nacionalnih stranaka koje su godinama razvijale i usavršavale metode izborne manipulacije i pljačke, HDZ ima izraženiji problem – demografiju.
Masovni egzodus
Već godinama sva demografska istraživanja pokazuju da je najveći egzodus zapravo onaj Hrvata iz BiH, koji imaju ‘olakšavajuću’ okolnost u smislu ‘putovnice EU’.
Na ogroman odlazak upozoravaju i čelnici i pripadnici Katoličke crkve koja vodi svoju evidenciju rođenih i umrlih, ali i vjernika koji žive u vjerskim organizacijskim jedinicama odnosno župama, ne samo u Hercegovini nego i u srednjoj Bosni.
Ti podaci uporno govore o radikalnom smanjenju broja stanovnika katoličke vjeroispovijesti koji se velikom većinom izjašnjavaju kao Hrvati, a na čije glasove računa HDZ kao i druge stranke s hrvatskim predznakom, piše Raport.ba.
U ranijim izbornim ciklusima HDZ je i od oporbenih stranaka optuživan za enormne pljačke, ali i organizaciju fiktivnog glasanja za ljude koji uopće ne žive u BiH. Za one koji ‘nisu prisutni’ uglavnom je dolazila rodbina i glasala ili je to radila stranačka mašinerija.
No, uvođenjem izbornih tehnologija bit će potreban otisak prsta, što znači fizičku prisutnost na biračkom mjestu.
To će strankama otežati ili pak u potpunosti onemogućiti organizaciju fiktivnog glasanja te će sve stranke osjetiti pad, no HDZ koji računa na Hrvate kao svakako najmalobrojniji konstitutivni narod – jasno, najviše.
Na prošlim Općim izborima HDZ-ova Borjana Krišto, koja nije imala protukandidata iz redova neke druge stranke s hrvatskim predznakom, osvojila je rekordnih 180.225 glasova.
Sada HDZ-ova kandidatkinja Darijana Filipović ima protukandidata ‘hrvatske petorke’ Zdenka Lučića i DF-ovog Slavena Kovačevića.
Borjanin rekord
Ako je Borjana Krišto, uz sve stranačke manipulacije i nelegalne izvedbe, uspjela izvući maksimum od 180 tisuća, sada treba računati da će se taj fundus glasova dijeliti na barem još jednog kandidata – Lučića. A ne zaboravimo da tih 180 tisuća glasova vjerojatno nije realan i stvarni odraz terena i broja Hrvata koji su izašli na izbore.
Dakle, u igri je vjerojatno znatno manje glasova nego prije četiri godine zbog migracija stanovništva, a tomu treba dodati eliminaciju fiktivnih glasova kroz nove izborne tehnologije.
Osim na terenu izbora člana Predsjedništva BiH, HDZ bi demografski pad mogao osjetiti i kroz glasove za parlamente na federalnoj i državnoj razini.
Pitanje je koliko će HDZ moći izvući mandata za ove dvije razine uz znatno manji broj glasova koji se očekuje.
Uz sve to, treba uzeti u obzir i moguće veći broj nevažećih listića, što će se odraziti i na druge stranke, jer je SIP bio primoran uvesti velike promjene i u način glasanja i u izgled samih listića zbog novih tehnologija.
