Nakon što je Žurnal objavio istraživanje o poslovanju tvrtke „Digitalni ozon“, u vlasništvu Darka Mladića, sina generala Vojske Republike Srpske i pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, a pojedini mediji cijeli slučaj proglasili aferom, o temi se ubrzo prestalo govoriti.
Jedino se Univerzitet u Tuzli oglasio priopćenjem u kojem je naveo da nikada nije surađivao s tom tvrtkom. Nakon novih dokaza koje smo objavili, tvrdi Žurnal, dio akademske zajednice koji se ranije oglašavao o ovoj temi potpuno je utihnuo.
Slična je situacija i sa Sveučilištem u Mostaru, koje je za poslove s „Digitalnim ozonom“ izdvojilo oko 33.000 KM. Ugovori su financirani iz sredstava Sveučilišta, koje značajnu financijsku potporu prima i iz Republike Hrvatske. Hrvatska Vlada godišnje izdvaja 10 milijuna eura, odnosno oko 19,56 milijuna KM, za potporu ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Dok prozvani akteri šute, navodi Žurnal, mediji bliski HDZ-u kontaktiraju njihovu redakciju s pitanjima o vremenu sklapanja ugovora s tvrtkom Darka Mladića. Iako je baza podataka Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine javno dostupna, jedno od pitanja odnosilo se na to jesu li ugovori potpisani nakon što je Ratko Mladić osuđen ili tijekom njegova suđenja.
Podsjetimo, Ratko Mladić prvi je put optužen u srpnju 1995. godine za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Optužnica je od tada mijenjana četiri puta, a posljednji put u prosincu 2011. godine.
U bijegu je bio 16 godina, a uhićen je u Srbiji 26. svibnja 2011. godine. Suđenje mu je počelo 2012., a pravomoćnom presudom završeno je 8. lipnja 2021. godine.
Iako se presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ne odnosi na zločine počinjene na području Hrvatske, Mladić je zbog zločina u Hrvatskoj još 1992. godine pred Županijskim sudom u Šibeniku osuđen na 20 godina zatvora. U toj se presudi navodi da je, kao zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA, naredio napade na Kijevo, područje Sinja i Vrlike te Šibenik i okolicu.
Žurnal navodi i da je Darko Mladić tijekom godina javno govorio o svom odnosu prema ocu. Takav stav ponovio je i tijekom njegova sprovoda 7. rujna na Topčiderskom groblju.
„Pred cijelim svijetom kažem da sam ponosan na ulogu svog oca“, prenijeli su domaći, srbijanski, hrvatski i svjetski mediji.
Što financiraju građani Hrvatske?
Desetak dana prije objave Žurnalova istraživanja rektor Sveučilišta u Mostaru Ivo Čolak ugostio je predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Uz predsjednika Vlade, sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Sastanku su nazočili i predstavnici vodstva Sveučilišta, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović te kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH na predstojećim Općim izborima i aktualna zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.
Prema medijskim izvješćima, ministrica Mikuš Žigman govorila je i o programu regionalne konferencije „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“
Jedna od glavnih tema sastanka bila je dugoročna stabilnost i daljnji razvoj Sveučilišta u Mostaru. Vlada Republike Hrvatske i za 2026. godinu, kao i prethodnih godina, osigurala je 10 milijuna eura potpore. Cilj je, kako je navedeno, očuvanje financijske stabilnosti i osiguravanje visoke razine nastavne i znanstvene djelatnosti.
„Tijekom susreta poseban naglasak stavljen je i na stvaranje kapaciteta za korištenje europskih razvojnih mogućnosti te snažnije povezivanje obrazovanja i znanosti s razvojnim potrebama društva. Vlada RH nastavit će podupirati projekte usmjerene na razvoj obrazovanja, znanosti, zdravstva i kulture“, navedeno je u objavama nakon sastanka.
Žurnal u svom tekstu problematizira činjenicu da je Sveučilište u Mostaru istodobno sklapalo ugovore s „Digitalnim ozonom“.
Podsjećaju kako je, nakon raspisanog konkurentskog zahtjeva, ta tvrtka dostavila ponudu za sustav navigacije za praćenje stoke i komunikacijsku infrastrukturu za potrebe Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.
Posao vrijedan 14.859 KM zaključen je 29. travnja 2025. godine.
Nepuna tri mjeseca poslije Sveučilište je za potrebe istog fakulteta ugovorilo razvoj nove funkcionalnosti GPS ogrlice i web-aplikacije za GPS ogrlice. Ugovor vrijedan 18.133 KM potpisan je 18. srpnja iste godine.
Ministarstvo pravde BiH i ugovor s „Digitalnim ozonom“
Dok je početkom godine Darko Mladić, zajedno s predstavnicima vlasti u Srbiji, zagovarao puštanje Ratka Mladića na slobodu, Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza, raspisalo je natječaj za održavanje web-aplikacije eKonsultacije.
Natječaj je 10. veljače 2026. godine objavljen na Portalu javnih nabava Agencije za javne nabave BiH.
Pristigle su tri ponude: „VKB GROUP“ iz Banje Luke, „Digitalni ozon“ iz Banje Luke i „Quantum Code“ s Pala.
Prema ocjeni povjerenstva Ministarstva, „Digitalni ozon“ i „Quantum Code“ ispunili su tražene uvjete.
„Digitalni ozon“, koji prema podacima iz teksta ima jednog zaposlenog radnika, ispunio je uvjete tehničke i profesionalne sposobnosti jer je raspolagao „najmanje jednom osobom visoke stručne spreme ili ekvivalentom Bolonjskog sustava s ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova, koja osim diplome mora imati i pet godina iskustva na istim ili sličnim poslovima“.
Žurnal navodi da ministar Davor Bunoza nije komentirao ugovor dodijeljen 4. travnja ove godine, vrijedan 11.695 KM.
HSS traži odgovore od Sveučilišta u Mostaru
Hrvatska seljačka stranka zatražila je od vodstva Sveučilišta u Mostaru da se javno očituje o poslovanju s „Digitalnim ozonom“, ističući kako, prema njihovu stajalištu, navodi iz Žurnalova istraživanja nisu demantirani.
„Slobodno se možemo pitati kako je moguće da jedna od krovnih institucija Hrvata u BiH surađuje s tvrtkom obitelji najvećeg krvnika u Europi nakon Drugog svjetskog rata“, naveli su iz HSS-a.
Stranka je zatražila da se javnosti predstave ugovori te odgovori hoće li netko snositi odgovornost zbog ove situacije.
„Činjenica da Sveučilište u Mostaru ima suradnju s obitelji Mladić jasno govori o potrebi da nakon izbora neki novi ljudi uđu u institucije i započnu proces revizije svih ugovora, osobito onih koji su proglašeni poslovnom tajnom“, poručili su iz HSS-a.
U svom priopćenju osvrnuli su se i na političku odgovornost kadrova HDZ-a BiH i Dragana Čovića.
