Od početka ove godine, šest županija napustilo je 27 liječnika. Većina njih odlazi u Sloveniju, Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, a glavni razlozi su bolje plaće i uvjeti rada. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, ovaj kanton godišnje napušta desetak liječnika. Međutim, dužnosnici zdravstvenog sektora kažu da situacija za sada nije zabrinjavajuća.
Dok mnoge zdravstvene ustanove upozoravaju na nedostatak medicinskog osoblja, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao najveća zdravstvena ustanova u Hercegovini, zapošljava 3000 radnika, uključujući oko 500 liječnika. Ravnatelj ove ustanove kaže da problem nije njihov nedostatak. Naprotiv, tvrdi da bolnica trenutno ima višak zaposlenika.
„Imam veliki problem jer imam višak liječnika. Imamo jednu dobru stvar, a to je da nam je sveučilište u dvorištu i stvarno imamo dovoljno liječnika. Jedini pravi problem je kako ne primiti sve liječnike koji žele raditi u bolnici. Posljednjih nekoliko godina imamo problem sa srednjim menadžmentom, puno ih je otišlo. Preko stotinu ih se vratilo na posao. Ne znam njihova iskustva tamo, nisu se svi vratili, ali veliki broj jest“, kaže Ante Kvesić, ravnatelj SKB Mostar.
Liječnika ima, ali nedostaje specijalista
Međutim, slika nije ista u svim zdravstvenim ustanovama. U Općoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ kažu da ima solidan broj liječnika, ali nedostaje specijalista.
Kao jedan od glavnih problema navode presudu Vrhovnog suda, prema kojoj liječnik, nakon što završi specijalizaciju, može napustiti ustanovu koja mu je omogućila i financirala specijalizaciju i otići u inozemstvo, gdje druga država, bez ikakvih ulaganja, dobiva već kvalificiranog stručnjaka.
„Nemamo nikakvih zabrinjavajućih pokazatelja kada govorimo o našoj županiji u ovom trenutku, ali ovo je definitivno jedan od potencijalnih problema, budući da mladi ljudi traže bolju priliku za sebe, a svjesni smo da im trenutni način financiranja zdravstva nije dovoljan da imaju materijalne i radne uvjete da budu potpuno zadovoljni, tako da ne trebaju tražiti drugu alternativu“, ističe Andrej Čović, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNO.
Velike razlike u plaćama između županija
Dodatni problem je velika razlika u plaćama liječnika između županija. Prema podacima Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije, trenutno među najbolje plaćenima su liječnici u Županiji Sarajevo, Tuzlaskoj i Zenica-dobojskoj županiji, dok su plaće njihovih kolega u drugim županijama niže i do 30 posto.
Takve razlike, upozoravaju, ne dovode samo do odlazaka u inozemstvo već i do migracija liječnika unutar Federacije, gdje su uvjeti i plaće povoljniji.
„Razlozi su, s jedne strane, uvjeti u kojima naši liječnici rade, a s druge strane, financijske mogućnosti našeg zdravstvenog sustava, pitanje resursa, financija, pitanje zdravstvenog osoblja, pitanje razvoja primarne zdravstvene zaštite, što nam je u fokusu. Možemo li u takvim okolnostima odgovoriti na suvremeni demografski trend i potrebe stanovništva? Mnogo je pitanja koja utječu na mišljenje i mogući odlazak naših liječnika“, kaže Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNŽ-a.
Potrebna reorganizacija i novi izvori financiranja
Ovaj sustav je dugoročno neodrživ, smatra premijerka HNž-a. Tvrdi da je potrebna reorganizacija, ali i pronalaženje novih izvora financiranja. Bez takvih promjena, kaže, bit će sve teže osigurati stabilno funkcioniranje zdravstvenih ustanova i zadržati postojeće osoblje.
„Kada tome dodamo nacionalno-politički kontekst, što je stvarnost ove županije, svjesni smo da nas u budućnosti čekaju teške odluke, ali morat ćemo napraviti reorganizaciju, morat ćemo pronaći nove izvore financiranja, jer je danas više nego očito da s tim izvorima financiranja ne možemo zadovoljiti potrebe zdravstvenog sustava koji smo izgradili“, kaže Marija Buhač, predsjednica Vlade HNŽ-a.
Tko će liječiti pacijente?
Nedostatak stručnog osoblja ostaje problem u velikom dijelu zemlje, koja već ima jedan od najmanjih broja liječnika u Europi u odnosu na broj stanovnika.
Ako se ovaj trend nastavi, pitanje više neće biti samo kako ih zadržati, već tko će liječiti one zbog kojih zdravstveni sustav postoji.
