Ako Željka Cvijanović i Darjana Filipović pobijede na predstojećim izborima, Predsjedništvo BiH će, odmah nakon konstituiranja novog saziva, pomilovati Milorada Dodika. To je, kako doznaje Istraga.ba, dio predizbornog dogovora čelnika SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića. Nakon što Dodik bude pomilovan, preuzet će dužnost premijera Republike Srpske.
Podsjećamo, sredinom prošle godine Sud Bosne i Hercegovine je, zbog kaznenog djela nepoštivanja odluka OHR-a, pravomoćno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu sigurnosnu mjeru – šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Dodik je proglašen krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Dakle, Dodiku je izrečena sankcija od godinu dana zatvora i sigurnosna mjera – šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Za kazneno djelo zbog kojeg je Milorad Dodik osuđen, propisane su i pravne posljedice. Tako u članku 203. stavku 5. Kaznenog zakona BiH piše da osuda za ovo kazneno djelo za pravnu posljedicu ima:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Prema tim pravnim posljedicama Milorad Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u institucijama vlasti. Te pravne posljedice, prema članku 115. KZ-a BiH, stavku 3., prestaju brisanjem presude. No, presuda, bez obzira na zatvorsku kaznu, ne može biti izbrisana sve dok traje sigurnosna mjera. Dodiku je izrečena sigurnosna mjera – zabrana obavljanja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od pravomoćnosti presude. Sve dok je na snazi ta mjera, koja je sastavni dio presude, Dodik ne može izbrisati presudu Suda BiH niti može izbjeći pravne posljedice – zabranu obavljanja službene dužnosti, među kojima je i dužnost premijera Republike Srpske.
Da bi formalno mogao djelovati kroz institucije RS-a, Miloradu Dodiku potrebno je pomilovanje Predsjedništva BiH, koje je nadležno za presude Suda BiH.
„Pomilovanjem se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelomično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili se određuje brisanje osude ili se ukida, odnosno određuje kraće trajanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti, odnosno određene pravne posljedice osude. Pomilovanje za kaznena djela utvrđena prema kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom na temelju posebnog zakona”, navedeno je u Kaznenom zakonu BiH.
Evo što u članku 2. propisuje Zakon o pomilovanju BiH:
„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) može osuđenim osobama dati pomilovanja:
a) za kaznenopravne sankcije koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine ili drugi sud u Bosni i Hercegovini kada je na njega Sud Bosne i Hercegovine prenio vođenje postupka;
b) za kaznenopravne sankcije koje nije izrekao sud u Bosni i Hercegovini, a izvršavaju se u Bosni i Hercegovini;
c) za pravne posljedice osuda.”
Dakle, Predsjedništvo BiH može samo izbrisati pravne posljedice osude, čime bi se, formalno, Miloradu Dodiku omogućilo obavljanje dužnosti premijera Republike Srpske. Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH može donijeti odluku preglasavanjem (2:1) u slučajevima „obavljanja drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršenje njegovih dužnosti, koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština, ili za koje se slože entiteti”. Pomilovanje je „izvršenje dužnosti” koje je Predsjedništvu dodijelila Parlamentarna skupština BiH donošenjem Zakona o pomilovanju BiH.
To znači da Darjana Filipović i Željka Cvijanović, ako uđu u Predsjedništvo BiH, mogu, bez obzira na trećeg člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, donijeti odluku o pomilovanju Milorada Dodika.
Podsjećamo, 13. srpnja ove godine, izaslanstva HDZ-a i SNSD-a u Mostaru su dogovarala predizborno i poslijeizborno zajedničko djelovanje. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je kako je „hrvatski narod ponižen i podcijenjen od strane bošnjačkog naroda i da će podržati svaku inicijativu da se pitanje izbora članova Predsjedništva BiH riješi u interesu konstitutivnog hrvatskog naroda”.
