Dok iz Aluminija d.d. Mostar godinama poručuju kako je deponija crvenog mulja u Dobrom Selu sigurna i kako nema razloga za zabrinutost, mještani i Ekološka udruga Krstivode iznose sasvim drukčiju sliku s terena.

U otvorenom obraćanju javnosti upozoravaju na stanje bazena, nedostatak vode koja bi trebala sprječavati isušivanje i raznošenje crvene prašine, nestanak zaštitne ograde i cjevovoda, pitanje stabilnosti nasipa te izostanak, kako tvrde, sustavne i trajne sanacije prostora na kojem su se godinama odlagale lužine nastale preradom boksita.

Posebnu zabrinutost izazivaju rezultati stručnih istraživanja koja ukazuju na povišene koncentracije pojedinih radioaktivnih elemenata i prisutnost teških metala. Upravo zbog toga iz Udruge postavljaju pitanje može li se zabrinutost stanovnika i dalje jednostavno odbacivati kao „neutemeljena“.

Krstivode sada od Aluminija, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, inspekcijskih tijela te ostalih nadležnih institucija traže konkretne odgovore: tko danas stvarno brine o ovoj lokaciji, provodi li se kontinuirani monitoring, kako se održava propisana razina vode u bazenu i postoji li jasan plan njegove konačne sanacije?

U nastavku prenosimo obraćanje Ekološke udruge Krstivode iz Dobrog Sela, koja poručuje da javnost ima pravo znati stvarno stanje jedne od najosjetljivijih ekoloških lokacija na području Mostara.

ALUMINIJ d.d Mostar se obvezao kako će voditi brigu o zidnim nasipima oko samog bazena,o visini vode koja po propisima mora prekrivati deponiju kako ne bi došlo do isušivanja i pretvaranja u prašin ,koja bi uz pomoć vjetrova završavala na krovovima, čatrnjama, nasadima i na okolnia naselja. Kako navode iz Aluminijuma deponija je sigurna i nije štetna za zdravlje i ekologiju. Nedavno objavljen članak u medijima, koji ukazuje na prisutnost uranijuma, torija,radij-a čije su vrijednosti iznad svjetskog prosjeka za tlo, te teških metala opasnih po ljudsko zdravlje, obavljena od stručnih istraživača Prirodno- matematičkog fakulteta u Sarajevu u suradnji sa Fakultetom zdravstvenih studija i Veterinarskim fakultetom. Prema istraživanju koncentracija Torija 232 iznosi 280 Bq/kg što je 9 puta više od svjetskog prosjeka prema analizama PMF. Pitamo se je li ovaj podatak se može klasificirati kao“neutemeljena zabrinutost mještana“,kako navodi Uprava Aluminijuma.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je klasificiralo bazen crvenog mulja u Dobrom selu kao jednu od najopasnijih ekoloških točaka u BiH( tzv.Crna točka).

Prilikom gradnje bazena za odlaganje crvenog mulja cijela deponija je bila ograđena velikom metalnom ogradom kojom je bio zabranjen pristup bazenu i opasnim materijama, te barijere nema jer je otpilana i odnesena u staro željezo.

Također cijevi iz pravca Aluminijuma do deponije a koje su prenosile lužine crvenog mulja u jednoj i vodu u drugoj cijevi sa kojom je bio osiguran dotok vode kako bi bazen plivao i ne bi isušivao, zamislite ni cijevi nema i to je završilo u starom željezu.Kako nije bila prijavljena krađa istih, vjerovatno vlasnik cijevi i ograde zna tko ih je otpilao i u koju korist.

Obveze koje su zakonski i inspekcijski naložene obuhvaćaju nekoliko ključnih stavki.:

1 ODRŽAVANJE RAZINE VODE: kako bi se spriječilo podizanje sitne toksične crvene prašine koju vjetar raznosi prema okolnim naseljima,Alumijumu je naloženo obvezno održavanje propisane razine vode tzv. vodeno ogledalo preko mulja.Voda služi kao prirodni štit koji spriječava isušivanje i raspršivanje čestica u zrak( ne znam kako im je uspjelo održavanje ovih godina, ali smo mišljenja da su im bili potrebni kanaderi kako bi nasipali vodu u bazen, jer kiše nije bilo pola godine na ovoj vrućini)

2 IZRADA PROJEKTA KONAČNE SANACIJE: kompanija je bila dužna izraditi i financirati detaljan plan za trajno zbrinjavanje crvenog mulja.To porazumijeva trajnu stabilizaciju materijala, prekrivanje bazena nepropusnim slojevima zemlje te njezino ozelenjavanje kako bi se spriječilo prodiranje oborinskih voda i procjeđivanje u podzemne tokove.

3 KONTROLA I MONITORING: naložen je stalni nadzor nad stabilnošću brana oko bazena i nepropusnošću asfalta kako ne bi došlo do ekološkog incindenta ili curenja alkalnih i teških metala u krško podzemlje i rijeku Neretvu.

4 PLAĆANJE EKOLOŠKE RENTE: Kompanija Aluminij d.d. Mostar zakonski nikada nije plaćala službenu „ekološku rentu“ mještanima Dobrog sela. Umjesto ekološke rente isplate su se vršile na temelju Sporazuma o naknadi za zauzimanje prostora na kojem je smještena deponija crvenog mulja. Taj dokument je sklopljen između uprave Aluminijuma i predstavnika MZ Dobro selo u trajanju svega četiri godine.

Prema podatcima koje su javno dostupne glavna tijela koja su donosila gore navedene odluke i izdavala naloge su: Federalna uprava za inspekcijske poslove-okolišna inspekcija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma,Vlada Federacije BIH kao suvlasnik i suinvestitor.

Tijekom ratnih zbivanja na području deponije je ekplodiralo stotine ekplozivnih naprava koje“ vjerovatno nisu mogle narušiti statiku bazena“, čak su u jednom momentu od navedenih eksplozija na površine isplivale veće količine plastičnih bačava nepoznatog porijekla koje su kasnije opet potonule. Oko bazena mogao se vidjeti medicinski otpad što može posvjedočiti većina mještana Dobrog sela i Krivodola. Nakon ratnih zbivanja nikakva briga nije vođena o navedenom području, a područje nije bilo ograđeno tako da nitko nije mogao zabraniti pristup bazenu . Najveća barijera prema opasnom bazenu bila je rampa sa katancem postavljena od strane MZ Dobro selo.

Unatoč svim upozorenjima Vi ste se jednostavno oglušili o svojim obvezama.

U bazen se taloženje lužina boksita provodilo 10 godina, a zatim ste u potpunosti zapustili prijeteću ekološku bombu narednih 30 godina izbjegavajući obveze i uvjeravajući kako isto nije opasno za zdravlje. Nažalost danas smo suočeni sa porastom onkoloških pacijenata.

Obraćamo pozornost na članak „Neistinita priča o štetnosti crvenog mulja nije slučajno objavljena“ Bljesak od 30.08. 2012 godine , u kojim se spominju ekološka udruga Lijepa Naša i Ekološka udruga Buna koja se pozivala da područje proglase zaštićenim ornitološkim područjem.Pitamo se jesu li navedene udruge imale na umu da se kolegijalno konzultiraju sa Ekološkom udrugom Krstivode sa sjedištem u Dobrom Selu , te nakon konzultacija i razmijena mišljenja da se obrate Aluminijumu.

Kako ne bi bilo kao dosad, da napadamo bez argumentiranih razloga kako navodi Uprava Aluminijuma, ovim putem tražimo obrazloženje čitavom pučanstvu,medijima i nadležnim institucijama na koji način su dopremali vodu ovih godina kako bi bazen plivao. Mi vam napominjemo ne znamo kada ste bili na bazenu crvenog mulja jer se veći dio tzv. Faze 1 i Faze 2 nalazi suh bez vode. Dvadeset godina nijedna kap vode nije ulivena u bazen, osim kišnice s neba.

I na samom kraju pozivam sve savjesno pučanstvo , sve udruge i udruženja da se probude.Nestaju nam zelene površine, umjesto drveća niču solari, požari su opustošili šumska područja odnose čak i živote, rijeke su zatrovane, a mi zatvaramo oči.Probudimo svijest za naredne generacije,za našu djecu. Izborimo se kako bi od deponije crvenog mulja nastale šumske površine predviđene sanacijom,a ne neke nove deponije ili pak spalionice otpada.

Ekološka udruga Krstivode
Dobro selo