U Tužiteljstvu BiH počela su saslušanja po kaznenoj prijavi protiv Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali i Borjane Krišto, predsjedateljice Vijeća ministara, doznaje Raport.
Ćulum je, podsjetimo, kazneno prijavljen u srpnju prošle godine Tužiteljstvu BiH, a predmet je dodijeljen tužiteljici Vedrani Jovičić (ranije Mijović), o čemu je Raport ranije pisao. Prijavu protiv Ćuluma i Krišto podnijeli su državni parlamentarci Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić.
Tužiteljica Vedrana Jovičić
Kaznena prijava podnesena je 21. srpnja prošle godine Tužiteljstvu BiH, točnije glavnom državnom tužitelju Milanku Kajganiću. Nedugo zatim, kako doznajemo, predmet je formiran u CMS-u i dodijeljen na provjeru postupajućoj tužiteljici – Vedrani Jovičić, istoj onoj tužiteljici koja je obustavila istragu za napad na ustavni poredak protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića.
U kaznenoj prijavi protiv Ćuluma, direktora SIPA-e, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više teških kaznenih djela, uključujući udruživanje radi činjenja kaznenih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršenje odluka najviših sudskih institucija i zlouporabu službenog položaja.
Prijava je također podnesena i zbog postojanja osnovane sumnje da je Ćulum postupio po zahtjevu tada osumnjičenog, a danas presuđenog predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je zatražio od zaposlenika u SIPA-i da napuste institucije te državne agencije.
Ćulum je također, tvrdi se u prijavi, izvršio i kazneno djelo iz članka 156. Kaznenog zakona BiH ‘napad na ustavni poredak BiH’, kao i kazneno djelo ‘ugrožavanje teritorijalne cjeline’ te kazneno djelo ‘oružane pobune’.
Osim toga, Emrić i Mehmedović su Tužiteljstvu BiH uputili dopunu na raniju kaznenu prijavu protiv Ćuluma jer, kako je navedeno u dokumentu upućenom Tužiteljstvu BiH u koji je Raport imao uvid, došlo se do ‘novih dokaza koji ukazuju na opravdanost kaznene prijave da je Darko Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, čime je počinio jedno od brojnih kaznenih djela navedenih u prijavi.’
Kada je u pitanju Krišto, prijava je podnesena navodeći da se ona tereti za zlouporabu službenog položaja jer, iako je bila upoznata s ostavkom i nezakonitim djelovanjem Darka Ćuluma, nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora SIPA-e.
Doznajemo da su u Tužiteljstvu nedavno saslušani prvi ljudi Neovisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH, među kojima je i Enes Obralija.
No, kako doznajemo, nisu saslušavani samo članovi Neovisnog odbora, nego i prvi suradnici Ćuluma: šef kabineta Ernad Musić i Vahidin Šahinpašić, tadašnji savjetnik direktora za suradnju, logistiku i obuku. Oni su po pozivu Jovičić, kao i, po svemu sudeći, Novak Mijović, savjetnik direktora za operativni rad SIPA-e, dali svoje izjave tužiteljici.
U Tužiteljstvu je, kako doznaje Raport, saslušan i tadašnji prvi čovjek Kriminalističko-istražnog odjela SIPA-e, koji je, nakon što je Ćulum naprasno podnio ostavku, upravljao ovom policijskom agencijom, Suad Hasanović. Hasanović, koji se umirovio i napustio SIPA-u, a trenutačno obnaša dužnost člana Kolegija direktora Instituta za nestale, lani je dao iskaz tužiteljici.
Svi su svjedoci pojasnili kako je Ćulum otišao iz SIPA-e, pa se nakon gotovo četiri mjeseca vratio u fotelju.
Bit će zanimljivo vidjeti što će Jovičić učiniti s ovim predmetom koji je već ušao u godinu.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, točnije ista tužiteljica Jovičić, donijela je odluku da ne pokreće istragu protiv Mladena Filipovića, Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i drugih povezanih osoba po kaznenoj prijavi 11 zastupnika Zastupničkog doma PSBiH, koji su ih teretili za napad na ustavni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalne cjeline, trgovinu utjecajem i druga kaznena djela povezana s lobističkim ugovorima entiteta RS.
Odbacili najteže navode iz prijave
U obavijesti Tužiteljstva, koju potpisuje tužiteljica Jovičić (ranije Mijović), navodi se da ne postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo napada na ustavni poredak niti ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH. Time je državno tužiteljstvo odbacilo najteže navode iz prijave koji su se odnosili na tvrdnje da se kroz lobističke ugovore i predstavništva Republike Srpske u Beču, u inozemstvu financiraju aktivnosti protiv ustavnog poretka države.
Zvuči li ovakva obrada i podjela naslova u redu, ili imaš potrebu za još nekim dodatnim preinakama na samom tekstu?
