Kada je krajem 2022. i početkom 2023. godine formirana nova vlast na državnoj razini u Bosni i Hercegovini, najavljivana je nova era: brzi dogovori, odustajanje od blokada, fokus na gospodarstvo i povijesni iskorak prema Europskoj uniji, piše Deutsche Welle..
Pred nove izbore 2026. osvrćemo se na proteklo razdoblje – što je od obećanja ispunjeno, a što je ostalo blokirano u političkim rovovima?
1.EU put: Povijesno zeleno svjetlo, pa naglo kočenje
Vijeće ministara BiH zabilježilo je svoj najveći politički uspjeh u ožujku 2024. godine, kada je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Tome je prethodilo usvajanje nekoliko važnih dokumenata, poput Zakona o sprječavanju pranja novca i Zakona o sukobu interesa.
Međutim, početni entuzijazam ubrzo je zamijenio novi zastoj. Pregovarački okvir još nije usvojen, glavni pregovarač nije imenovan, a dvije ključne pravosudne reforme – novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te Zakon o sudovima – i dalje su među uvjetima za sljedeću fazu europskog puta.
2.Plan rasta: Izgubljeni milijuni zbog kašnjenja reformi
Obrazlažući europske reforme, vlasti su najavljivale brz pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina, međutim, kasnila je s dostavljanjem Reformske agende, zbog čega je njezina početna indikativna alokacija u srpnju 2025. smanjena za 10 posto.
Reformska agenda naposljetku je dostavljena u rujnu 2025., a Europska komisija odobrila ju je u prosincu iste godine. BiH sada ima na raspolaganju do 976,6 milijuna eura, ali isplata sredstava ovisi o ispunjavanju dogovorenih reformskih uvjeta. Predsjednik Europskog vijeća António Costa u lipnju 2026. upozorio je da je BiH već izgubila 108 milijuna eura te da su dodatna sredstva ugrožena ako reforme ne budu provedene.
3.Pravosuđe i borba protiv korupcije: Ključne reforme i dalje na čekanju
Iako su izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) najavljivane kao ključni reformski iskorak, sveobuhvatna reforma pravosuđa ostala je nedovršena, ponajprije zbog izostanka dogovora o novom Zakonu o VSTV-u i Zakonu o sudovima BiH.
Istodobno, kritike se odnose i na rezultate u borbi protiv visoke korupcije te procesuiranje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Europske institucije nastavljaju zahtijevati jačanje neovisnosti pravosuđa, učinkovitiju borbu protiv korupcije i dosljednu provedbu zakona.
4.Izborne i ustavne reforme: Dio izmjena ponovno nametnuo Schmidt
Politički lideri najavljivali su kompromis o izmjenama Izbornog zakona BiH i provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava. Unatoč nizu sastanaka, partneri u vlasti nisu uspjeli postići dogovor o ključnim političkim pitanjima.
Visoki predstavnik Christian Schmidt u ožujku 2024. nametnuo je paket izmjena usmjerenih na integritet izbornog procesa, uključujući elektroničku identifikaciju birača, elektroničko prebrojavanje glasova i druge mjere. Dugoročna pitanja izbornog zakonodavstva i provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, međutim, ostala su otvorena.
5.Sigurnost i borba protiv pranja novca: BiH pod pojačanim međunarodnim nadzorom
U sektoru sigurnosti i financijskog nadzora Vijeće ministara početkom 2024. godine usvojilo je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Unatoč tome, FATF je u lipnju 2026. Bosnu i Hercegovinu uvrstio među jurisdikcije pod pojačanim nadzorom, odnosno na takozvanu „sivu listu“.
MONEYVAL je ranije, nakon evaluacije sustava za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, BiH stavio u pojačani postupak praćenja te zatražio novo izvješće u prosincu 2026. godine.
Na području kontrole granica ostvaren je vidljiviji napredak. Nakon potpisivanja statusnog sporazuma s Frontexom, puna zajednička operacija pokrenuta je u listopadu 2025., uz raspoređivanje više od stotinu Frontexovih službenika koji rade zajedno s Graničnom policijom BiH.
6.Obrana i sigurnost: Veći izdaci, modernizacija i dalje izazov
Dok susjedne zemlje povećavaju izdvajanja za moderne vojne sustave i opremu, obrambeni sektor u BiH suočava se s dugotrajnim izazovima modernizacije.
Proračun Ministarstva obrane BiH bilježio je povećanja, no znatan dio dodatnih sredstava odlazi na troškove osoblja i usklađivanje primanja. Nabava nove opreme, kapitalna ulaganja i dugoročna modernizacija Oružanih snaga BiH i dalje ovise o političkim dogovorima o prioritetima i strateškom smjeru obrambene politike.
7.Javni servis pred financijskim slomom: Sustavno rješenje i dalje izostaje
Iako model prikupljanja RTV pristojbe i funkcioniranje pojedinih javnih emitera uključuju različite razine vlasti, osiguravanje financijske održivosti i neovisnosti Javnog radiotelevizijskog sustava BiH jedan je od problema na koje Europska komisija godinama upozorava.
BHRT se suočava s ozbiljnim financijskim poteškoćama i dugogodišnjim nedostatkom stabilnog modela financiranja. Unatoč upozorenjima o mogućnosti gašenja državnog javnog servisa, trajno i sustavno rješenje još nije pronađeno.
8.Tehnički pomaci i digitalizacija: Konkretni rezultati u sjeni velikih političkih pitanja
Mimo velikih političkih tema, ostvareni su određeni operativni i tehnički pomaci koji donose konkretnu korist građanima i gospodarstvu.
BiH se uključila u procese postupnog snižavanja cijena roaminga između Europske unije i zapadnog Balkana. Napredovalo se i u primjeni kvalificiranog elektroničkog potpisa i digitalnih usluga putem IDDEEA-e, dok su dodatni pomaci ostvareni i u upravljanju zračnim prostorom BiH.
Takvi rezultati pokazuju da je tehničke reforme moguće provoditi kada postoji institucionalni dogovor, ali one su u javnosti uglavnom ostale u sjeni mnogo većih političkih blokada.
9.Gospodarstvo i životni standard: Troškovi života ostaju jedan od ključnih problema
Dok se pitanja poput državne imovine, Južne plinske interkonekcije i sastava Ustavnog suda BiH redovito vraćaju u središte političkih sukoba, gospodarstvo i životni standard često ostaju u drugom planu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u lipnju 2026. godine iznosila je 1.706 KM. Istodobno, troškovi života nastavili su rasti, dok se gospodarstvo suočava s nedostatkom radne snage i dugotrajnim problemom odlaska stanovništva.
Pred izbore 2026. pitanje više nije samo što je nova vlast obećala kada je formirana, nego koliko je od najavljenih reformi doista provedeno. Otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom ostaje najvažniji politički pomak mandata, ali brojne ključne reforme – od pravosuđa i funkcioniranja institucija do gospodarstva i javnog servisa – i dalje čekaju konačna rješenja.
Samir Huseinović / Dw.com
