BiH i dalje ovisi o uvozu hrane. Samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio oko 605 milijuna KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
To znači da je u samo šest mjeseci ostvaren deficit veći od dvije milijarde KM.
Podaci pokazuju koliko je domaće tržište hrane ovisno o robi iz inozemstva.
Posebno je zanimljivo što se nalazi među tom uvezenom robom.
Gotovo 722 milijuna KM za pet skupina proizvoda
Od ukupnog uvoza, na samo pet velikih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 milijuna KM.
Najviše je potrošeno na:
meso – 259,98 milijuna KM,
voće i orašaste plodove – 173,92 milijuna KM,
mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med – 127,57 milijuna KM,
povrće – 102,32 milijuna KM,
žive životinje – 57,98 milijuna KM.
To nisu samo proizvodi koje BiH mora uvoziti jer ih ne može proizvoditi.
Naprotiv, velik dio ove liste čine proizvodi za koje postoji domaća proizvodnja – meso, mlijeko, jaja, krumpir, rajčica, paprika, luk, kupus, jabuke, šljive i drugo voće i povrće.
Je li “strano” meso bolje od našeg?
Posebno se izdvaja meso.
U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno gotovo 260 milijuna KM mesa.
Dok domaći proizvođači mesa godinama upozoravaju na problem uvozne konkurencije, postavlja se pitanje: kako domaći proizvođač može povećavati proizvodnju i ulagati u stoku ako znatan dio tržišta zauzima uvozno meso?
No, BiH ima vlastitu stočarsku proizvodnju i dugu tradiciju proizvodnje govedine, peradi, ovčjeg i drugih vrsta mesa.
Problem, dakle, nije samo u tome može li se nešto proizvesti, nego i po kojoj cijeni, u kojoj količini i pod kojim uvjetima domaći proizvođač može tu robu plasirati na tržište.
Milijuni odlaze i na tuđe voće i povrće
Ništa manje zanimljiva nije ni statistika voća i povrća.
U samo šest mjeseci BiH je uvezla 173,92 milijuna KM voća i orašastih plodova, dok je vrijednost uvoza jestivog povrća iznosila 102,32 milijuna KM.
Ukupno je, dakle, na ove dvije skupine otišlo više od 276 milijuna KM.
Naravno, među uvezenim voćem nalaze se i proizvodi poput banana i citrusa koje BiH zbog klimatskih uvjeta ne može proizvoditi u znatnoj količini.
Ali na policama i tržnicama nalaze se i uvozne jabuke, kruške, šljive, krumpir, rajčica, paprika, luk, kupus i drugo povrće i voće za koje domaća poljoprivreda ima proizvodni potencijal.
Problem dodatno predstavlja činjenica da su domaći poljoprivrednici ove godine još više oštećeni jer je suša poharala velik dio uroda, te on ne zadovoljava potrebe ni za tržnice ni za izvoz u druge zemlje.
I mlijeko i jaja dolaze iz uvoza
Još 127,57 milijuna KM otišlo je na uvoz skupine koja obuhvaća mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med.
BiH ima razvijenu mliječnu proizvodnju i velik broj domaćih proizvođača koji svoje mlijeko predaju mljekarama.
Zato je pitanje domaće proizvodnje hrane puno šire od same poljoprivrede.
Ako domaći proizvođač nema siguran otkup, ako su mu proizvodni troškovi visoki ili ako cijenom ne može konkurirati uvoznoj robi, povećanje proizvodnje postaje teško.
Milijarde za hranu, a domaća proizvodnja i dalje traži podršku
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da BiH ostaje izrazito ovisna o uvozu hrane. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na svojoj stranici objavljuje analize vanjskotrgovinske razmjene po razdobljima, uključujući polugodišnje podatke.
Istodobno, država kroz različite razine vlasti izdvaja novac za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali domaći proizvođači i dalje upozoravaju na probleme s proizvodnim troškovima, otkupom, konkurencijom iz uvoza i plasmanom robe.
Brojevi iz prvih šest mjeseci 2026. zato ponovno otvaraju isto pitanje:
Zašto zemlja koja može proizvoditi znatan dio mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća svake godine milijarde maraka izdvaja za uvoz hrane?
Jer svaka marka potrošena na domaći proizvod nije samo novac potrošen na hranu.
To je prihod domaćeg poljoprivrednika, posao u domaćoj prehrambenoj industriji, prihod prijevoznika, trgovaca i drugih koji sudjeluju u lancu – i novac koji ostaje u domaćem gospodarstvu.
