Kako bi se dobio kompost, treba se dogoditi razgradnja biljnih i prehrambenih materijala koja traje neko vrijeme. Postoje različite metode kako napraviti kompost, a glavne su ‘vruća’ i ‘hladna’
-Kada beremo, obrezujemo ili čistimo plodove iz vrta, zapravo uklanjamo hranjive sastojke koji su izvučeni iz tla. Ako kontinuirano uzimamo iz tla i ne vraćamo ništa u obliku hranjivih sastojaka, na kraju dobijemo iscrpljeno tlo bez makro i mikro nutrijenata – objašnjava Shannie McCabe, vrtlarica i poljoprivredna edukatorica za organsko selo Johnny Appleseed.
Da bi hranjive tvari došle u tlo treba raditi kompost. Iako neki ljudi misle da kompostiranje smrdi i iziskuje previše posla, to u suštini nije tako. Naime, ako se ono pravilno izvede, kompostiranje je zaista jednostavno. A kada znate kako pravilno napraviti kompost, neće biti ni čudnih mirisa.
-Kompost je skup organskih materijala u procesu razgradnje na bioraspoložive hranjive sastojke za biljke – kaže Ashley Labrecque, znanstvenica i vrtlarica.
Kada se proces završi, dobit ćete organsku tvar za dodavanje u tlo, odnosno za pojačavanje hranjivih sastojaka. Kompost možete dodati u svoj vrt, kao i u sve voće koje uzgajate u zatvorenom.
U nastavku pogledajte još neke savjete za izradu komposta.
Što je kompostiranje?
Kompostiranje je kombinacija ostataka iz kuhinje kao i otpada iz dvorišta te raznih biljaka kako bi se stvorio prirodni dodatak (gnojivo) za tlo. Kad je gotov, kompost je bogat organskim tvarima.
- Kompost može izgledati kao hrpa smeđe, mrvičaste prljavštine, što je zapravo mješavina razgrađenih organskih materijala i korisnih mikroorganizama. Vrlo je koristan za zdravlje naših biljaka – kaže McCabe.
Koliko traje izrada komposta?
Za razgradnju biljnih i prehrambenih materijala potrebno je neko vrijeme kako bi se dobio kompost. Postoji mnogo različitih metoda kako napraviti kompost kod kuće, a glavne metode se nazivaju ‘vruća’ ili ‘hladna’.
- Za vruće kompostiranje unutarnja temperatura budućeg komposta treba biti od 50 do 77°C stupnjeva. Pomoću ove metode možete dobiti kompost već za 10 do 12 tjedana. Nadalje, vruća metoda zahtijeva veći angažman i često okretanje hrpe komposta. Ako više volite pustiti prirodu da učini svoje, hladno kompostiranje je još jedna mogućnost – objašnjava McCabe.
Ono je sporija metoda, a kompost ćete dobiti za otprilike 6 do 12 mjeseci. Međutim, to je metoda za koju treba više vremena, a unutarnja temperatura treba biti oko 32°C stupnjeva.
Koja hrana može ići u kompost?
U kompost može ići razna hrana, od trulog povrća do ljuske od jaja i taloga kave. Da biste napravili kvalitetan kompost, morate imati mješavinu sastojaka koji osiguravaju ugljik i dušik, kao i vodu i zrak koji pomažu u razgradnji. ‘Zeleni’ materijali za kompost su svježi biljni materijali poput pokošene trave i svježih ostataka iz kuhinje, poput kora od banane i krumpira, ljuske od luka, taloga kave, ljuski jaja i vrećica čaja, objašnjava McCabe.
Zelje je dobar izvor dušika. ‘Smeđi’ materijal su obično osušeni ili ‘mrtvi’ biljni materijali koji služe kao izvor ugljika.
Ostale stvari koji mogu ići u kompost su:
-Suho lišće,
-Obrezana ili pokošena trava i biljke,
-Sitno drvo, grane,
-Usitnjeni papir, kutije za žitarice, karton, novine…,
-Piljevina (ali samo od neobrađenog drveta).
Koja hrana ne može ići u kompost?
Neke prehrambene proizvode bolje je izostaviti iz komposta.
Većina organskih materijala doista se može kompostirati, ali postoji nekoliko sastojaka koje ipak ne bi trebali staviti u kompost. To su tvari koje mogu privući životinje ili koje će negativno utjecati na razgradnju – objašnjava McCabe.
To uključuje:
-Meso,
-Mliječne proizvode,
-Ulja i masti.
Ostali predmeti koje treba izbjegavati stavljati u kompost:
-Bolesne biljke,
-Korovi,
-Ostaci od piljenja drva ili piljevina od drva tretiranog pritiskom,
-Izmet pasa ili mačaka.
Ako imate biljke koje imaju insekte ili su bolesne, nemojte ih kompostirati, već ih spalite – preporučuje McCabe. Labrecque tvrdi da ako ograničite korov u kompostu možete spriječiti širenje korova u narednim godinama.
Korak po korak kako napraviti kompost kod kuće: ‘Vruća’ metoda
1.Kompost slažite na hrpu, slojevito smeđe i zelene materijale. Ponavljate postupak dok ne iskoristite sve što imate. Prvo postavite sloj ‘smeđeg’ materijala, poput suhog lišća, usitnjenog papira, kartona, novina, piljevine ili slomljenih grana. Zatim dodajte sloj ‘zelenog’, poput ostataka povrća i voća, trave i taloga kave, a zatim nastavite s idućim slojem.
2.Zalijte kompost. Nakon što napravite slojevitu hrpu, zalijevajte je. Zalijevanje komposta važno je za razgradnju organskih materijala, tako da se može lakše pretvoriti u kompost. Možete ga zalijevati s crijevom ili čak postaviti navodnjavanje s vremenskim ograničenjem. Također važno je da ne zalijevate previše jer to može poremetiti ravnotežu mikroorganizama i insekata ili ih ubiti.
3.Često okrećite kompost. Kompost možete okretati jednom tjedno, ovisno o hrpi i vašim interesima, možda ćete htjeti to raditi i češće. Što god odabrali, McCabe preporučuje: ‘Svaki put kad okrenete svoj kompost, budite sigurni da stvarno okrećete hrpu odozdo prema gore’. Kompost možete prevrtati pomoću različitih vrtlarskih alata, poput vila, grablji ili lopate.
4.Provjerite temperaturu. Važno je provjeriti ima li kompost potrebnu temperaturu da se može pravilno razgraditi. Najbolji način za to je korištenje termometra za kompost, kaže McCabe. Možete provjeriti i rukama. ‘Ako ste dovoljno hrabri da golu ruku zabodete u kompost, trebalo bi biti prilično vruće u toj hrpi’, objašnjava McCabe.
5.Provjerite ima li na hrpi insekata. ‘Zdrav kompost obiluje životom, crvima i bubama’, tvrdi McCabe. Tu ne smije biti trulog mirisa. ‘Nedostatak mirisa ili ranija pojava blagog mirisa važna je jer pokazuje da se odvija razgradnja, a ne truljenje’, kaže Labrecque.
- Kada je kompost spreman znat ćete po tome kad smjesa poprimi mrvičast oblik i smeđu boju te ima zemljani miris – kaže McCabe. Tada je spreman za upotrebu u vrtu, piše Reader’s Digest.
