Predsjednik Rusije Vladimir Putin objavio je kako će Ruska Federacija priznati nezavisnost samoproglašenih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk, teritorija koje se nalaze na istoku Ukrajine i koje pod kontrolom drže proruski separatisti.
– Situacija u Donbasu je postala jako kritična i obraćam vam se danas izravno, ne samo da vam iznesem procjenu zbivanja, nego da vas informiram i o sljedećim potezima. Ukrajina nije samo naša susjedna država, nego i integralni dio naše povijesti i duhovnog prostora, nisu to naši samo drugovi i kolege, nego i obitelj, povezani smo krvnim vezama i poviješću. Ljudi s tog teritorija su se također izjašnjavali kao Rusi i ruski pravoslavci, nekad smo bili ujedinjeni. Neki će reći “pa sve je to poznato”, ali treba shvatiti što se zbiva danas i objasniti ciljeve pred nama, stoga je važno objasniti pozadinu. Ukrajina je od početka bila ruska. Nažalost, komunistička Rusija, Lenjin i njegovi drugovi su prilično brutalno odcijepili od Rusije neke povijesno ruske dijelove, a da nitko Ruse o tome nije ni pitao. U osvit Drugog svjetskog rata, komunisti su anektirali neke dijelove i pripojili ih Rusiji, a kao kompenzaciju su Ukrajini dali povijesno njemačke teritorije. Iz nekog razloga Staljin je Krim dao Ukrajini i tako je ona stvorena.
Htio bih vas podsjetiti, kada govorimo o revoluciji 1917,. boljševici su počeli stvarati novu državu…
Zašto smo morali ispuniti bilo čije nacionalne ambicije? Zašto smo morali davati neka prava, prava na teritorije kada su to povijesno bili dijelovi Rusije? Pitam vas zašto smo morali biti tako darežljivi? To je ludilo. Ali postoji objašnjenje. Nakon revolucije, boljševici su pod svaku cijenu htjeli ostati na vlasti, zato su bili spremni na sve, pa čak i na poniženje. Bili su u jako teškoj poziciji, ispunjavali su bilo kakve zahtjeve raznih nacionalista. To nije bila samo greška, nego nešto još gore, a nakon raspada SSSR-a to je postalo očito.
Moramo shvatiti da kada govorimo o građanskom ratu, situacija u državi je bila izuzetno teška, ali stvaranje Ukrajine je rezultat boljševičke politike. Ukrajinu je stvorio Lenjin, on je bio njezin arhitekt, to potvrđuju arhivski dokumenti. Želite dekomunizaciju? Ok, može. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija Ukrajine znači, rekao je, između ostalog, Putin.
Govoreći o dugu koji je imao Sovjetski Savez, Putin je rekao da je Rusija cijeli dug samostalno otplatila, uključujući i ukrajinski, iako je, kaže, bilo dogovoreno da sve republike doprinesu otplati duga proporcionalno njihovu ekonomskom potencijalu.
Korupcija u Ukrajini je uništila ukrajinsku državnost, što su i iskoristili nacionalisti 2014. godine uz pomoć podrške Zapada, rekao je Putin u svom gotovo pa maratonskom obraćanju naciji.
U jednom je trenutku Ukrajinu nazvao ‘američkom kolonijom’ kojom upravlja ‘marionetski režim’.
– Korupcija je Ukrajinu razorila, ondje je u tijeku izuzetno opasna ekonomska kriza, dodao je.
– Ukrajina nikada nije imala svoju istinsku državnost, ona je samo kopirala model. Ukrajinske vlasti od prvih koraka krenule su s negiranjem svega, što je postala osnova njezine državnosti. Negiranjem svega što nas je spajalo. Pokušavali su mijenjati svijest građana, povijesno sjećanje miljuna ljudi, cijelih generacija koje žive u Ukrajini, naveo je ruski čelnik.
Putin je ustvrdio da je u Ukrajini sve više “neonacista”, a da je tamošnji vladajući režim “inficirao virus korupcije i nacionalizma”.
U istupu nalik svojedobnoj američkoj tezi, koja se ispostavila lažnom, a poslužila je kao opravdanje za invaziju na Irak, Putin je Ukrajinu optužio da posjeduje “oružje za masovno uništenje”.
Putin je u svojem obraćanju rekao i da pristupanje Ukrajine NATO-u predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Rusije, a da za Moskvu ništa ne mijenja činjenica ako do pristupanja ne dođe odmah, nego kasnije.
– Poznat nam je američki stav da borbe na istoku Ukrajine ne isključuju njezin ulazak u NATO. Iznova nas pokušavaju uvjeriti da je NATO samo obrambeni savez. Ponovno nam predlažu da im vjerujemo na riječ, ali mi dobro znamo kolika je prava cijena njihove riječi, istaknuo je Putin napominjući da su ukrajinski vojni sustavi već integrirano u NATO-ove kao i da je spomenuti vojni pakt već “počeo osvajati Ukrajinu”.
– To znači da se zapovijedanje ukrajinskom vojskom može izravno obavljati iz sjedišta NATO-a. Amerikanci i NATO počeli su besramno stvarati ruski teritorij kao potencijalno ratište, rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je, nakon gotovo jednosatnog obraćanja naciji, ukaz o priznanju neovisnosti odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk.
Well that’s it. Putin signs the decree that recognises independence of DPR and LPR. Separatist leaders are in the room pic.twitter.com/HPxJlulSFl
— Ragıp Soylu (@ragipsoylu) February 21, 2022
Putin šalje vojsku u istočnu Ukrajinu
Prema odluci koju je danas potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, ruska vojska bit će poslana na istok Ukrajine u “mirovnu misiju”. Naime, odluka i priznanju dva proruska separatistička teritorija kao neovisne države uključuje i odredbu prema kojoj će ruska vojska u tim republikama “održavati mir”. Pojednostavljeno, to znači da je Vladimir Putin odlučio poslati rusku vojsku na istok Ukrajine.
Koji bi mogao biti sljedeći Putinov potez
U najboljem slučaju, Putin će nastaviti svoju igru postepenog zatezanja napetosti i ruska će se vojska zaustaviti na granici.
Ali što ako ne bude tako?
Ruski ministar unutarnjih poslova Vladimir Kolokolcev pozvao je Putina da prizna republike “u njihovim povijesnim granicama”, piše Telegraph. Nedugo potom Putin je to, stavljanjem svog potpisa na ukaz, i učinio.
Potvrđene kao legitimni teritorij
Kada su u proljeće 2014. ‘narodni parlamenti’ koje podržava Rusija proglasili neovisnost, proglasili su i teritorij Donjecka i Luganska svojim legitimnim teritorijem. To implicira “oslobodilački” rat za zauzimanje gradova koji su pod Ukrajinom – Mariupolja, Slavjanska i Kramatorska.
U tom će procesu ruske oružane snage nastojati uništiti ukrajinske najjače vojne jedinice koje pružaju najveći otpor, a koje su koncentrirane na istoku. Neki dužnosnici u Kijevu smatraju da je to vjerojatnija opcija od potpune invazije na koju upozoravaju zapadne vlade. Međutim, zapadni obavještajni i sigurnosni dužnosnici ne odustaju od tih upozorenja. Ako ništa, sve su glasniji.
Jedan od njih rekao je za Telegraph da još uvijek očekuju invaziju punog razmjera duž linija napredovanja, uključujući brzi napad iz Bjelorusije prema Kijevu. Na svim tim linijama ruske snage sad se raspoređuju na svoje početne pozicije, dodaje dužnosnik. Nije jasno kako bi to završilo.
Potpuna okupacija teritorija Ukrajine lijevo od Dnjepra i Kijeva najgori je scenarij, a čini se i neodrživim, piše Telegraph.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev usporedio je trenutnu situaciju s Gruzijom 2008. godine, kada je Rusija izvela zračne napade po cijeloj zemlji, a ruska oklopna kolona krenula je prema Tbilisiju prije nego što se vratila kući. Sve je to trajalo samo nekoliko dana.
Za Rusiju bi ovaj sukob značio i ogromne troškove. Unatoč neslaganjima, zapadni čelnici ujedinjeni su u uvođenju izvanrednih sankcija ako se nastavi invazija. To je jedan od razloga zašto se neki optimisti još uvijek nadaju da će se ruska vojska zaustaviti na sadašnjoj poziciji. Možda Putin smatra da će drugim svjetskim liderima laknuti što su izbjegli masovni pokolj pa će popustiti sa sankcijama. To je manevar koji je ruski predsjednik izveo već nekoliko puta. Međutim, ništa na sjednici Vijeća sigurnosti nije upućivalo na to.
Ruski premijer Mihail Mišustin izvijestio je na sjednici da su rizici dobro poznati – te je dodao da se njihovo gospodarstvo može nositi s njima.
Spremni na žrtve
Medvedev je pak rekao da će ruski narod podržati taj potez te da će biti spremni na žrtve, djelujući kao da poručuje javnosti da se pripremi na ekonomski udar.
Putin tako tenkovskim topom razbija sporazum Minsk 2, mirovni plan iz 2015. koji su potpisali Angela Merkel, Petro Porošenko, Vladimir Putin i François Hollande. Na neki način, to je priznanje poraza. Cilj tog sporazuma, smatraju ukrajinski čelnici, bio je potkopati njihov suverenitet i omogućiti Putinu da kontrolira zemlju iznutra. Ako je Putin i dalje odlučan kontrolirati Ukrajinu, mogao bi iskoristiti novi rat kako bi isforsirao Minsk 3, ili čak izravno nametnuti okupacijsku ili marionetsku vladu.
Postoji i ludo optimističan scenarij u kojem je sve ovo povlačenje. Zapadni dužnosnik tvrdi, bez dokaza, da neki visoki ruski dužnosnici izražavaju duboke sumnje u trenutačni smjer Putinove politike. Možda su ti ljudi uvjerili Putina da će mu priznanje omogućiti da se suprotstavi Zapadu i povrijedi Ukrajinu, a da pritom izbjegne rat. Nažalost, to nije poruka koja dolazi iz Moskve, Kijeva ili sa Zapada.
Vjerojatno će još puno ljudi izginuti prije nego što se završi ovaj užas koji je započeo 2014. godine, piše Telegraph.
