U Bosni i Hercegovini svi dosadašnji izbori za sobom su vukli mnoštvo kontroverzi kada je u pitanju vjerodostojnost prebrojanih rezultata.
Bezbrojne sumnje, indicije, prijave, pa i dokazi za izborne krađe, kupovinu glasova, manipulacije tijekom glasovanja kulminirale su na mostarskim izborima prije dvije godine kada su dokazane nezamislive nepravilnosti. U cijelom procesu čak je i Središnje izborno povjerenstvo BiH više puta slalo nadležnim tužiteljstvima dokumentaciju koja bi otvorila istrage o izbornim krađama i manipulacijama.
Dvije godine nakon tih izbora još uvijek nema konkretnih poteza nadležnih Tužiteljstava.
Schmidt zaprijetio progonom i smjenama
Međutim, sudeći po nedavnim izjavama iz Središnjeg izbornog povjerenstva, iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i iz Ureda visokog predstavnika BiH izgledno je da će ovaj put spomenute institucije postupati drugačije nego u dosadašnjim izbornim ciklusima.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva su naveli da su napravili određene promjene što se tiče samog procesa glasovanja koje bi trebale smanjiti mogućnost manipulacija na izbornim mjestima. Između ostalog, najavili su da će javnost imati potpuni uvid u sve zaprimljene prijave na nepravilnosti koje budu dostavljene u Središnje izborno povjerenstvo BiH.
Gotovo istovremeno u jednom medijskom obraćanju Visoki predstavnik Christian Schmidt poslao je upozorenje političkim strankama, pojedincima i kandidatima da im ovaj put ne treba padati na pamet pokušavati krasti na izborima.
Schmidt je bio kategoričan i poslao poruku da neće dopustiti manipuliranje izbornim rezultatima te da će svi oni koji to pokušaju biti suočeni s kaznenim progonom, ali i drugim posljedicama koje ih mogu stići ako se procijeni da je njihovo djelovanje usmjereno protiv odredbi Daytonskog sporazuma.
Što znače kontakt – točke Tužiteljstva BiH?
Istovremeno, iz Tužiteljstva BiH su objavili da su u stalnim kontaktima s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) BiH te sa Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) BiH u smislu koraka koje poduzimaji na osiguranju integriteta i zakonitosti izbornog procesa, uključujući i aktivnosti koje će biti realizirane na sam dan Općih izbora u BiH, 2. listopada.
-U svjetlu predstojećih izbora, određene su kontakt-točke za komunikaciju između institucija, pa tako i osoba koja je zadužena za komunikaciju Tužiteljstva BiH vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić.
Odgovarajući na upit vezan za angažman Tužiteljstva BiH na osiguravanju zakonitosti, integriteta i sigurnosti izbornog procesa, Kajganić podsjeća da će u tom kontekstu biti osigurani dežurni tužitelji i telefoni za prijavu bilo kakvih nezakonitosti povezanih s izbornim procesom.
-Tužiteljstvo BiH je u proteklih 15-ak dana već zaprimilo nekoliko prijava s navodima o nezakonitim aktivnostima, a koje se odnose na registraciju birača, glasovanje u inozemstvu, utjecanje na izbornu volju građana i druge nedozvoljene aktivnosti, precizirao je Kajganić uz napomenu da se s partnerskim institucijama radi na dokumentiranju nezakonitih aktivnosti i na sprječavanju i kažnjavanju prijavljenih počinitelja.
V.d. glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH poručio je i da će tužiteljstva u BiH te SIP BiH, kao i partnerske institucije i agencije za provedbu zakona, poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se osiguralo vladavinu prava i sigurnost svih građana BiH na predstojećim izborima.
Sve ove najave idu u prilog tome da će Tužiteljstvo BiH imati praktično isturene dežurne tužitelje koji će se možda nalaziti u više gradova širom Bosne i Hercegovine. U realnom vremenu će u suradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA BiH) i Središnjim izbornim povjerenstvom BiH (SIP BiH) provjeravati prijave koje budu dolazile u SIP BiH ili eventualno u druga nadležna tijela.
Opsežna operacija
Evidentno je da bi na ovaj način Tužiteljstvo BiH u suradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu u slučaju procjene da bi takvo nešto bilo potrebno moglo jako brzo reagirati, pa čak i uhićivati osumnjičene za izborne manipulacije u tijeku samog izbornog dana.
Iz gore navedenih institucija nikada ranije nije bilo ovakvih najava niti pripremanja opsežnih operacija eventualnog sprečavanja krađe izborne volje. Vjerojatno je slučaj iz Mostara u potpunosti „otvorio oči“ o razmjerima izborne krađe u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice pa je i sam OHR inzistirao dugo vremena o usvajanju izmjena izbornog zakona koji se tiče integriteta izbornog procesa.
Taj pokušaj nije uspio iako su ‘na papiru’ predstavnici svih političkih stranaka podržali takav projekt. Međutim, zbog raznih političkih i drugih razloga sve je propalo.
Nakon toga je OHR na čelu s Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom manjim dijelom intervenirao u izborni zakon kako bi se smanjila mogućnost izbornih krađa. Svjesni da to neće biti dovoljno, sada je očigledno da se određeni dio posla oko sprečavanja izbornih krađa pokušava uraditi i na druge načine.
