Predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini od 1990. do danas ljudima koji žive u susjednoj državi nikad nisu predstavljale neku veliku sreću. Služile su prvenstveno za dodatne polarizacije i podjele među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima te za trovanje odnosa u društvu, dok se o pravim problemima građana u njima govorilo jedva do nikako.
Ovaj put su se bosanskohercegovački političari nadmašili, pa se ova kampanja za opće izbore u BiH, koji se održavaju u nedjelju 2. listopada, pretvorila u natjecanje najgorih, koji k tome još i daju sve od sebe.
Dosad najgora predizborna kampanja ujedno je i najskuplja
Pritom to organizirano trovanje atmosfere i ljudi u BiH uopće nije jeftino.
Transparency International BiH je izračunao kako svjedočimo dosad najskupljoj predizbornoj kampanji. Preliminarni podaci koje je predstavio Transparency International pokazuju da su političke stranke u BiH do sada na predizbornu kampanju potrošile oko 9.6 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Ovaj iznos potrošen je na billboarde, reklame u medijima, oglašavanje na Facebooku i predizborne skupove.
Najveće iznose potrošili su Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (1.6 milijuna KM) i Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije (1.5 milijuna KM). Slijede Partija demokratskog progresa (PDP) i Socijaldemokratska partija (SDP), koje su na kampanju do sada potrošile po 600 tisuća KM, prema izračunu Transparencyja.
Što se sve bira na izborima u nedjelju?
Birači u BiH će 2. listopada imati priliku birati između 7743 kandidata za dužnosti na različitim razinama vlasti. Izravno će se birati tri člana Predsjedništva BiH, od kojih dva s teritorija Federacije BiH, a jedan iz Republike Srpske.
Najmanji je broj kandidata za člana državnog vrha iz reda hrvatskog naroda jer se za tu poziciju natječu samo sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić i Borjana Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Za bošnjačkog člana kandidirali su se čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, SDP-ov Denis Bećirović, kojega je poduprlo još 10 oporbenih stranaka, te Mirsad Hadžikadić iz koalicije Platforma za progres. Tu se glavna bitka i mrtva trka vodi između Izetbegovića i Bećirovića, a ankete pokazuju da potonji možda ima i više šanse za pobjedu.
Za srpskog člana pet je kandidata, a ankete najveće izglede daju Željki Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Mirku Šaroviću iz Srpske demokratske stranke (SDS).
Izravno se biraju i 42 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, 98 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH te 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Na izborima 2. listopada birači s područja Federacije BiH izabrat će i nove zastupnike u skupštinama deset županija unutar tog entiteta, dok će oni nastanjeni u Republici Srpskoj odlučivati o novom predsjedniku i dopredsjednicima tog entiteta.
Dodik je odradio furioznu kampanju, ali ipak nije sigurno da će pobijediti
Utrku za predsjednika i dva potpredsjednika RS-a ove je godine zanimljiva jer se za te pozicije prijavio čak 31 kandidat, uključujući Milorada Dodika.
Ankete koje su postale dostupne pokazuju kako bi utrka između njega i Jelene Trivić iz Partije demokratskog progresa (PDP) mogla biti puno neizvjesnija nego što se Dodik nadao.
Dodik je doista odradio furioznu kampanju u BiH, no njegov status među srpskim glasačkim tijelom je ozbiljno poljuljan zbog rasprostranjene korupcije, pljačke i siromaštva u Republici Srpskoj. Dodik je Srbe u RS-u doveo do toga da pasu travu u ime srpstva, no mnogi više nisu raspoloženi za takav život, o čemu svjedoči i masovno iseljavanje.
Ne treba zaboraviti ni na podršku izvana koju je dobio negator genocida u Srebrenici i najbliži politički saveznik predsjednika RH Zorana Milanovića.
Podrška Viktora Orbana i Vladimira Putina
Mađarski premijer Viktor Orban je otvoreno podržao Milorada Dodika u njegovoj kandidaturi za predsjednika Republike Srpske. U kratkom videoobraćanju Orban nijednom nije spomenuo državu BiH, ali je zato Republiku Srpsku nazvao “počasnim susjedom Mađarske”.
“U Republici Srpskoj predstoje važni izbori. Dobro poznajem vašeg predsjednika, gospodina Dodika, koji je dobar prijatelj Mađarske i mađarskog naroda, a i ja sam ponosan na naše prijateljstvo. U njemu sam upoznao čovjeka koji je spreman očuvati mir, koji je otvoren za dijalog, koji se zalaže za poštovanje Daytonskog sporazuma i koji uvijek i u svim prilikama čuva interese srpskog naroda. Oduvijek sam podržavao Dodika i zato želim i ubuduće surađivati s njim. Nadam se da ću i nakon izbora imati priliku za to. Bog blagoslovio sve Srbe na cijelom prostoru Balkana”, kazao je Orban u videoobraćanju.
Dodik je tijekom kampanje posjetio i ruskog predsjednika Vladimira Putina, čime se također hvalio. No ostaje pitanje hoću li mu sve to biti dovoljno da ponovo bude izabran za predsjednika RS-a.
Prljava kampanja Bakira Izetbegovića i SDA
Slična neizvjesnost muči i Bakira Izetbegovića, lidera SDA. On je već u dva uzastopna mandata bio član Predsjedništva BiH, tako da je na prošlim izborima morao pauzirati u kandidiranju za tu funkciju, pa je u utrku poslao svojeg poslušnika iz stranke Šefika Džaferovića.
Sada Izetbegović ponovo juriša na Predsjedništvo BiH, no ima žestoku konkurenciju u SDP-ovcu Bećiroviću. On se tijekom kampanje pokazao kao bahat i nesposoban političar, isprazni floskulaš, no netrpeljivost dijela Bošnjaka prema Izetbegoviću i SDA, kao glavnom generatoru korupcije u Federaciji BiH, prilično je velika, što je rezultiralo doista prljavom kampanjom.
SDA je otpustila sve kočnice, pa se tako na jednom predizbornom skupu ove stranke opozicija optužila da će, ako pobijedi, Bošnjake odvesti u još jedan genocid.
Zloupotreba traume genocida
Istaknuti SDA-ovac Amor Mašović je rekao sljedeće: “Sve ove staze i stazice koje su se odvojile od ovog utabanog magistralnog puta vode samo na jedno mjesto. Vode vas u jamu Lanište duboku 22 metra i vode vas do cucle i flašice četveromjesečne Amile Džaferagić i vode vas u jamu Lipovača u Nevesinju duboku 66 metara, na čijem dnu nismo našli crvene gumene čizmice malog Amara Ploskića iz Mostara, što tog Bajrama krenu u Presjeku kod Nevesinja da provede svoj prvi Bajram sa svojom nanom. Staze i stazice vode i do male novorođene Fatime Muhić u masovnoj grobnici u Potočarima. Te staze i stazice na kraju će nas odvesti u tekuće grobnice Drine, u Tomašice, u Srebrenice, u Lješevo i sve ove grobnice koje su do ovog časa pronađene. Zato vam kažem, a vi opet po svojoj savjesti, jedno je sigurno. Bakir Izetbegović za predsjednika, SDA na svim nivoima, kantonalnim, federalnom i državnom nivou.”
Na njega se nadovezala Izetbegovićeva supruga Sebija, koja je kandidatkinja SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo.
“Selam alejkum i dobro veče. Selamim vas, a selamim i luzere zakrvavljenih očiju, nesretnike i gubitnike koji su otpali od nas i krenuli groznim putevima koji će ponovo ako uspiju, kako reče naš Amor, voditi u Tomašice, logore, strašite i masovne grobnice”, rekla je Sebija Izetbegović.
SDA je jedina bošnjačka stranka koja je dokazala da Bošnjake ne može zaštiti od genocida
S jedne strane je degutantna takva politička zloraba žrtava genocida, a s druge strane je potrebna doista nevjerojatna količina licemjerja da se tvrdi kako je SDA sposobna zaštititi Bošnjake od genocida.
Podsjetimo, prvi predsjednik SDA Alija Izetbegović je 1990. došao na osnivački skup SDS-a Radovana Karadžića i ondje održao pozdravni govor u kojem je rekao: “Dobro došli, dugo smo vas čekali.” Nakon toga je SDA u koaliciji s SDS-om i HDZ-om preuzela vlast u BiH, a kada je krenula srpska agresija na BiH, SDA je zapravo bila posve pogubljena i uopće nije mogla zaštititi tadašnje Muslimane od Miloševićeve i Karadžićeve genocidne politike. Dapače, može se reći da je SDA jedina bošnjačka stranka koja je već uvjerljivo dokazala da Bošnjake ne može zaštititi od genocida.
Antihrvatska kampanja Željka Komšića
U degutantnu kampanju se savršeno uklopio i Željko Komšić, koji ganja svoj četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.
On pod krinkom zalaganja za građansku BiH zapravo vodi šovinističku antihrvatsku kampanju i širi teorije zavjere o tome kako Hrvatska radi na podjeli BiH. Pritom mu je od koristi retorika predsjednika RH Zorana Milanovića, koji je u proteklih godinu dana izrekao razne splačine u vezi s BiH, između ostaloga i relativizirajući genocid u Srebrenici.
“E, vidite, današnja politika koja prije svega dolazi iz Zagreba, uz podršku HDZ-a, Dodika i nažalost nekih stranaca, iako se nadam da visoki predstavnik to neće učiniti, pokušava da povuče linije između tih enklava i da BiH tako ubuduće bude podijeljena”, rekao je između ostaloga Komšić na svom predizbornom skupu u Maglaju. Sebe je, naravno, predstavio kao jedinog koji je sposoban obraniti BiH.
Tragikomična kampanja Čovićeve poslušnice
Njegova protukandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Borjana Krišto pak sudjeluje u samoponižavajućoj kampanji, u kojoj je Dragan Čović maltene vodi za ruku po predizbornim skupovima HDZ-a BiH, a ona glumi da je nekakav politički faktor, a ne samo dugogodišnja stranačka poslušnica bez vlastitog političkog identiteta.
Nema smisla citirati nijednu izjavu kandidatkinje Krišto jer ni u ovoj kampanji, a ni u svojoj dugogodišnjoj karijeri Čovićeve poltronke, nikad nije rekla išta vrijedno pamćenja.
Naša stranka je jedino svjetlo u mraku
Ima li u svom tom mraku, ludilu i lažima ikakvo svjetlo na kraju tunela?
Najpozitivniju kampanju je vodila građansko-liberalna i doista multietnička Naša stranka (NS), čiji je predsjednik Edin Forto trenutno i premijer Kantona Sarajevo. Zapravo će baš njihov izborni rezultat biti odličan lakmus za to ima li još nade za BiH ili su nacionalističke kriminalne oligarhije koje vladaju u trima konstitutivnim narodima, a time i u BiH, toliko zatrovale situaciju da slijedi loša beskonačnost polaganog propadanja.
U svakom slučaju, zasad nema naznaka da će izbori u BiH riješiti krizu u kojoj se nalazi susjedna država. Baš suprotno, sve ide u pravcu toga da će rezultati izbora biti uvod za nove političke bitke kojima se želi nastaviti rat, samo bez vatrenog oružja.
