U agresiji na Ukrajinu ruske snage opljačkale su desetke tisuća komada umjetnina, uključujući avangardne uljane slike i skitsko zlato.
Stručnjaci kažu da je to najveća pljačka umjetnina od nacista u Drugome svjetskom ratu, s namjerom da Ukrajinu liše njezine kulturne baštine, a koliki su razmjeri spomenutog kulturocida, otkrio je The New York Times. Jednog jutra krajem listopada ruske su snage blokirale ulicu u središtu Hersona i deseci vojnika opkolili su gracioznu staru zgradu. Došlo je pet velikih kamiona, kao i kolona vojnih vozila koja su prevozila ruske agente koji su ulazili kroz nekoliko vrata. Bio je to pažljivo planiran, visoko organiziran napad u vojnom stilu – na muzej umjetnosti.
Tijekom sljedeća četiri dana Regionalni umjetnički muzej u Hersonu bio je očišćen, što su napravile ruske snage koje su “vrludale poput kukaca”, nosači koji su na kotačićima iznosili tisuće slika, vojnici koji su ih žurno umatali u plahte, umjetnički stručnjaci koji su izdavali zapovijedi što treba odnijeti, otkrili su svjedoci.
Brutalni zločini
“Utovarivali su takva remek-djela kakvih više nema na svijetu”, rekla je dugogodišnja ravnateljica muzeja Alina Dotsenko, koja se nedavno vratila iz progonstva, prepričavajući što su joj rekli zaposlenici i svjedoci. Kad se početkom studenoga vratila u muzej i shvatila koliko je ukradeno, “skoro sam poludjela”, rekla je.
U Hersonu, ukrajinski tužitelji i upravitelji muzeja kažu da su Rusi ukrali više od 15.000 umjetnina i unikatnih artefakata. Odvukli su brončane kipove iz parkova, podigli knjige iz znanstvene knjižnice uz rijeku, spremili u kutije raspadajuće, 200 godina stare kosti Grigorija Potemkina, ljubavnika Katarine Velike, pa čak i ukrali rakuna iz zoološkog vrta, ostavljajući za sobom prazan kavez.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage opljačkale ili oštetile više od 30 muzeja – uključujući nekoliko u Hersonu, koji je ponovno zauzet u studenome, i druge u Mariupolju i Melitopolju, koji su i dalje pod ruskom okupacijom. Budući da još uvijek katalogiziraju gubitke nestalih uljanih slika, starih stela, brončanih posuda, novčića, ogrlica i bista, broj prijavljenih ukradenih predmeta vjerojatno će rasti.
“Nije kao da jedan vojnik stavlja srebrni kalež u svoj ruksak, ovo je puno, puno više”, rekao je James Ratcliffe, glavni savjetnik The Art Loss Registera, organizacije sa sjedištem u Londonu koja traga za ukradenim umjetninama. U jednom muzeju u Melitopolju, južnoukrajinskom gradu koji su Rusi zauzeli u prvim danima rata, svjedoci su rekli da je stigao misteriozni čovjek u bijeloj laboratorijskoj kuti kako bi pažljivo izvadio, rukavicama i pincetom, najvrednije predmete iz zbirki, uključujući zlatne komade iz Skitskog Carstva izrađene prije 2300 godina.
Odred ruskih vojnika je stajao iza njega, u slučaju da ga netko pokuša spriječiti. Prije toga su ruski vojnici oteli ravnatelja muzeja umjetnosti i domara te ubrzo pronašli zlato skriveno u kutijama u podrumu.
U muzeju na Krimu
Ukrajinci surađuju s međunarodnim umjetničkim organizacijama, kao što je The Art Loss Register, kako bi pratili opljačkane komade. Organizacija je već registrirala više od 2000 predmeta iz Ukrajine za koje se vjeruje da su ukradeni. Ali Rusi su izokrenuli priču i predstavili svoje postupke ne kao krađu, već kao oslobođenje.
Također, mnoge slike opljačkane iz hersonskoga umjetničkog muzeja nedavno su se pojavile u muzeju na Krimu, crnomorskom poluotoku koji je Rusija otela od Ukrajine 2014. “Čuvamo zbirku radi vlastite “zaštite”, rekao je ravnatelj muzeja Andrei Malguin za El Pais.
