Trujemo li sami sebe u BiH, pitanje je koje se redovito postavlja, a prema analizama, moglo bi se reći da ovdje ima svega i svačega, kako iz uvoza tako i iz domaće radinosti, piše Večernji list BiH.
Tijekom prošle godine od 184 analizirana uzorka, oko 46 posto ih je sadržavalo ostatke pesticida u razini ili iznad razine kvantifikacije, a Agencija za sigurnost hrane u nedavnom izvješću objavila je kako je broj takvih uzoraka u protekle tri godine u porastu.
Svijetla točka
Špinat, jabuka, rajčica… sve se to, izgleda, prskalo iznad razine i planiralo plasirati na neko od tržišta, a nisu se iskazali ni oni koji su uvozili kod nas. Jedino što je bilo ispod razine, odnosno zdravstveno ispravno, je kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. U izvješću se navodi da je od 11 uzoraka glavatog kupusa, u jednom pronađeno više aktivne tvari dodin, i to u onom uvezenom iz Hrvatske. Kad su jagode u pitanju, od 11 uzoraka, samo u 3 nisu utvrđeni ostaci pesticida. U četiri uzorka u kojima se nalazi tvar koja je zabranjena u BiH, jedan je upravo iz ove zemlje, dva iz Kine te jedan iz Egipta. Jedina svijetla točka u svemu je da ne postoji kronični zdravstveni rizik, naravno pod uvjetom da ne konzumiramo svakodnevno takvu hranu.
-Uzorkovanje je izvršeno uglavnom u većim prodajnim objektima čiji su opskrbljivači veliki proizvođači za koje se pretpostavlja da se pridržavaju pravila dobre poljoprivredne prakse. Nije bilo uzoraka koji su uzeti kod malih poljoprivrednih proizvođača i na tržnicama, što može predstavljati dodatnu nesigurnost prilikom procjene – navedeno je. Razgovarajući s malim poljoprivrednim proizvođačima, većina njih proizvodi za sebe i one koji znaju.
-Postoje preparati koje morate koristiti da biste sačuvali plod, ali sve se to radi u razgovoru s ljudima iz poljoprivrednih ljekarni. Obično ako treba prehraniti plod ili ga zaštititi od najezde nekih kukaca, ali sve se to stavlja u normalnim količinama i, opet kažem, u razgovoru sa stručnjacima. Na kraju krajeva, ja ovo konzumiram i mislim na sebe i na svoju obitelj. Također, kupci su mi ovdje redoviti i nitko se nije požalio – priča nam trgovac u Mostaru kojeg smo upitali za proizvode, voće, povrće, bilje…, koje stavlja u optjecaj.
U spomenutom izvješću Agencije navodi se kako je od ukupno 81 uzorka u kojima su detektirani ostaci pesticida, 56 uzoraka sadržavalo ostatke više od jedne aktivne tvari iznad razine kvantifikacije. Ostaci više aktivnih tvari u jednom uzorku mogu biti rezultat primjene različitih vrsta pesticida (npr. primjena herbicida, fungicida ili insekticida protiv različitih štetočina ili bolesti) ili kombinacije različitih aktivnih tvari u jednom preparatu da bi se izbjegao razvoj otpornih štetočina ili bolesti i/ili, što može biti rezultat apsorpcija perzistentnih aktivnih tvari koje su korištene u tretmanima prethodnih sezona iz zemljišta ili odnošenje prskanja/prašine na polja u blizini tretiranih polja.
Prema sadašnjem zakonodavstvu EU, prisutnost više rezidua (količina djelatne tvari pesticida) u uzorku ostaje usklađena sve dok svaka pojedinačna razina ostatka ne prelazi individualni MRL (najviša dopuštena količina ostataka pesticida) koji je postavljen za svaku aktivnu tvar.
Potrebne aktivnosti
Također, s obzirom na povećanje korištenja pesticida, i kontrole će biti strože. Osobito što ova zemlja ide putem Europske unije, a tu se itekako znaju zakoni. I u predloženim zaključcima stoji da se zadužuje Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da kontinuirano u okviru svojih nadležnosti, u suradnji s nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko BiH provodi sve potrebne aktivnosti u vezi s planiranjem, pripremom i provođenjem programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla i u idućem razdoblju, što pokazuje jasan stav kako je vrijeme da se BiH izbori s pošasti zvanom “prekomjerno korištenje pesticida”.
Na kraju krajeva, kada se pesticidi koriste, potrebno je razmišljati o tome što osoba čini sebi, a onda što čini i drugima čiji životi mogu biti ugroženi jer je netko ozbiljno pretjerao samo da plasira proizvod na tržište. Kako stvari stoje, kontrole proizvoda u budućnosti će biti puno ozbiljnije, ako ništa zbog EU smjernica.
Željko Andrijanić / Vecernji.ba
