Žanu Alpezu sam upoznala prije nekoliko godina. Pokojni Goran Bubalo koji je osnivač jedne od najvećih mirovnih mreža u Bosni i Hercegovini, Mreže za izgradnju mira, pozvao me na telefon i zamolio da moderiram jednu promociju knjige. Usprkos mom negodovanju jer tada nisam imala ni sekundu vremena da “dišem” Gorana je bilo teško odbiti. Rekao mi je da se radi o promociji knjige “Izopačeno čovječanstvo” autorice Žane Alpeze i da je ona jedna velika aktivistkinja, mirotvorka koja radi velike stvari u općini Grude. Pristala sam i zamolila da mi pošalje knjigu kako bi se mogla adekvatno pripremiti. Čitajući stranice knjige osjetila sam tu dubinu aktivističkog poriva za kreiranje ambijenta za pozitivne promjene. Vidjela sam tada zašto je pokojni Goran insistirao da se promocija Žaninog prvijenca desi u podrumskim prostorijama tek registriranog udruženja Mreže za izgradnju mira. Nisam tada znala da će taj prvijenac koji je Žana napisala postati jedna od čitanije literature širom Bosne i Hercegovine. Na promociji srela sam jednu blisku prijateljicu, aktivistkinju i feministkinju, rekla mi je da ne bi propustila Žaninu promociju jer redovno čita Žanine kolumne. Tada sam uvidjela koliko toga Žana kreira u mjestu okovanom kamenom, pa između ostalog i na polju ženskog i socijalnog poduzetništva.
Zato sam odlučila da ovim tekstom malo dublje upoznam Žanu. Iako, teško je u potpunosti upoznati šta ova hrabra aktivistkinja radi jer radi jako mnogo. Iznad svega, Žana nikada nije zaboravila one “na margini” pa je s tim ciljem 2011./12. osnovana ženska poljoprivredna zadruga, “Djelatnost poljoprivrede Mila” koja zapošljava dvije osobe i radi na podršci osobama s invaliditetom i ženskom poduzetništvu. U listopadu 2014. Žana je bila jedina žena iz Hercegovine koju je nominirana „Mozaik Fondacija“ uz podršku “The Balcan Trust of Democracy“ za individualnu filantropiju, jer svakodnevno uz svoje obveze pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Predsjednica je udruženja “Pravi Put” koja je osnovana 2015. godine koje radi na području čitave Bosne i Hercegovine.
U nastavku vam donosim dio razgovora s Žanom …
Koja je bila tvoja motivacija da pokreneš proces ženskog poduzetništva?
Ubrzo nakon srednjoškolskog obrazovanja počela sam da radim u međunarodnoj kompaniji vodećeg svjetskog proizvođača piva Belgijsku grupaciju „Inbew“ sadašnji „Moolson Hoors “. U više od 11-godišnjem radu u navedenoj kompaniji stekla sam veliko poslovno iskustvo koje primjenjujem i danas na svojim poslovnim aktivnostima. Uz posao sam se bavila i raznim drugim poslovnim honorarnih poslovima gdje sam u 2011 godini u BiH dobila nagradu za jednu od najboljih poduzetničkih ideja.
Nakon slabijeg poslovanja u tvrtki nažalost, skoro svi djelatnici su ostali bez posla, kao i ja, no međutim to me nije obeshrabrilo, te sam krenula u nova usavršavanja, dodatne edukacije gdje sam u 2011- 2012 godini dobila novčana grant sredstva koja sam nastavila sa idejom za žensko poduzetništvo (socijalno poduzetništvo žena u ruralnom razvoju), gdje je na taj način otvorena poljoprivredna obrt „Djelatnost poljoprivrede MILA“, gdje ima dvoje uposlenih, te je i danas sa tim pomaže osobama sa invaliditetom posebno ženama). Potaknuti mlade djevojke ili mladiće isto tako možemo reći, je kako mogu spomenuti osobno iskustvo da sam vrlo mlada počela zarađivati za život, pošto mi je majka bila jako bolesna dugi niz godina, otac nezaposlen, brat mlađi, i starija sestra, živite u području gdje nemate kao danas recimo mnogo institucija / Udruga itd… za volontiranje, za sezonske radove itd… tako da sam sa 14 ili 15 godina zaradila prvi džeparac gdje sam brala duhan i dobila novce da bih si kupila traperice i knjige za srednju školu. Isto tako još jedna osobna važna stavka stjecati radne navike iz djetinjstva što će se odraziti kroz mladosti, život itd.. tako da neće vam biti teško raditi. Moji prvi poslovi su bili od konobarenja, navela sam prvi zarađeni džeparac, zapošljavanje u firmu gdje nisam imala nikakvo iskustvo sa mnogo starijim kolegama itd.. no ako imate volju, viziju, i želite ono što si zacrtate, naravno da ima mnogo prepreka, ali nikada nisam posustala, čak naprotiv puno sam puta taj strah od neuspjeha ili negativnu vijest okrenula u drugu stranu i promatrala je kao izazov.
Ostala mi je jedna rečenica duboko zacrtana u sjećanju, negdje sam je u medijima pročitala a glasi „nije isto biti nezaposlen i besposlen“, mislim da je ova rečenica puno i mnogo rekla. Svi životni počeci su teški to svi znamo, no međutim zašto to ne preokrenuti u pozitivan smjer, ako je nešto za „vas“ novo, nepoznato, imate pitanja, potpitanja, dvoumite se, puno vremena vam ide na razmišljanje, idemo to preusmjeriti na rad, na ideju, na korak ka nečemu nepoznatome, pa će nas to izgraditi na osobnom razvoju za kojeg smatram da je najbitnija stavka u svakome od nas. Rad, volontiranje, itd.. nas izgrađuje, društveno smo aktivni, brojimo nova poznanstva koja su važna i prvi korak ka bilo čemu, iskustva, druženja, edukacije, znanja itd..
Kakav je ekonomski status i položaj žena u zajednici iz koje dolaziš?
Mogućnosti za žene koje ulaze u svijet poduzetništva rastu, no taj proces ovisi o funkcionalnom području, što se u ovom kantonu na odnosu u prethodni desetak i više godina pozitivno uklopio, odnosno o vrsti djelatnosti, jer različite djelatnosti osiguravaju različite mogućnosti za brži razvoj poduzetništva kod žena.
Najveće su prepreke i poteškoće ženskog poduzetništva u ovom kantonu dostupnost financijskih sredstava, informacija, tržišta i educiranja. Temeljni izazov stoji pred zakonodavstvima, odnosno lokalnim, državnim politikama zemalja, a glede osiguranja državnih mjera za efikasno identificiranje i rješavanje problema poduzetnica. Drugi izazov uključuje potrebu razvijanja državnih strategija koje će se efikasno suočiti s problemima specifičnima za spolom uvjetovane prepreke, što zahtijeva razvijanje drugačijih društvenih stavova o spolovima i njihovo uključivanje u strukture, institucije i politike koje se odnose na samozapošljavanje i malo poduzetništvo. Pojava poduzetnica u proteklih dvadesetak godina u razvijenom svijetu usko je povezana s demokratizacijom društva, točnije, s izjednačavanjem muških i ženskih prava, prije svega prava na izobrazbu. Šezdesetih godina jedva je pet posto žena bilo među magistrima znanosti, a danas žene čine između četrdeset i pedeset posto polaznika specijaliziranih poslijediplomskih poslovnih programa. Prema nekim statistikama smatra se da žene u Europi pokreću ili su pokrenule svaki četvrti novi posao, zaključuje Žana.
Zašto je važno raditi na unapređenju ženskog poduzetništva?
Kada pričamo i susrećemo se sa problemima oni spadaju u nekoliko stavki, od prepoznavanja ideje do koraka u realizaciju, razni stereotipi, ,administrativne dugotrajne barijere, ljudski potencijali, tržište, cijene itd … posebne probleme s kojima se suočava žena na selu, kao i značajnu ulogu koju ona ima u ekonomskom opstanku svoje obitelji, uključujući njen rad u sektorima privrede u kojima se ne ostvaruje dohodak, i da poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se odredbe ove konvencije primjenjuju na žene iz ruralnih oblasti.
Najveći izazov za jači razvoj poduzetništva smatram da je inovativnost, upornost marljivost, s tim da se treba osvrnuti na odgovornost koja sa vremenom donosi u današnjem svijetu ekonomije globalno je rizik i neizvjesnosti. Pretvoriti neku ideju u poslovnu priliku je dugotrajan i kompleksan proces!
Reci nam nešto o registriranoj poljoprivrednoj obrti: „Djelatnost poljoprivrede MILA“ čime se bavi i čemu doprinosi?
Projekt „Djelatnost poljoprivrede MILA“ ili „Acctivity of Agriculture MILA“ je zapravo socijalno uključivanje osoba s invaliditetom kroz zapošljavanje u poljoprivredi. Tu nam pomaže Fond za Profesionalno zapošljavanje osoba sa invaliditetom, vladino tijelo osnovano 2009. Imamo dvije osobe zaposlene sa invaliditetom. Najviše radimo da ženama i edukacijama u ruralnim područjima, jer je to veliki problem. Naime, puno žene rade izvrsne domaće proizvode koje u većem postotku nemaju iskustva kako ga plasirati na tržište. Svjedoci smo od ovih godinu – dvije kako cijene domaćih proizvoda rapidno rastu, i puno ljudi se okreću ka domaćim proizvodima. Njihove proizvode preko umrežavanja, različitih kanala komunikacije i obuke ili edukacije im dajemo načine i alate kako prodati taj proizvod.
Poruka mladim ženama da li da ulaze u domen poduzetništva ili ne? Najveće su prepreke i poteškoće ženskog poduzetništva dostupnost financijskih sredstava, informacija, tržišta i educiranja. Temeljni izazov stoji pred zakonodavstvima, odnosno državnim politikama zemalja, a glede osiguranja državnih mjera za efikasno identificiranje i rješavanje problema poduzetnica.
Drugi izazov uključuje potrebu razvijanja državnih strategija koje će se efikasno suočiti s problemima specifičnima za spolom uvjetovane prepreke, što zahtijeva razvijanje drugačijih društvenih stavova o spolovima i njihovo uključivanje u strukture, institucije i politike koje se odnose na samozapošljavanje i malo poduzetništvo. Smatram da se treba mnogo uložiti truda, znanja, afirmacije, edukacije i financijske potpore da bi žene koje žive u ruralnim sredinama pronašle svoju priliku kroz rad u oblastima gdje su one najbolje. Pretvoriti neku ideju u poslovnu priliku je dugotrajan i kompleksan proces! Veza udruge za razvoj Poduzetništva je u poslovnoj ideji od 2011 koju sam preusmjerila u socijalno poduzetništvo… Vjerujem da je realizacija ovog projekta bit neke promjene u našem društvu, kao što je stvaranje društva jednakih mogućnosti.
Osobe s invaliditetom su često izostavljeni ruralnog razvoja strategija i programa, što dovodi ne samo do njihova isključivanje iz inicijative, ali i njihove marginalizacije u zajednica odlučivanja, ističe Žana.
I dok Žana radi na stvaranju društva jednakih mogućnosti, čineći velike stvari za žene i marginalizirane skupine, sistem stagnira sve vidove podrške. Zato mi moramo “kopati puteve” kojima omogućavamo da ljudi poput Žane dugo budu dio nas, kako bi onima slabijima bilo bar malo lakše. Ovim tekstom željela sam da i ja učinim malo, a to je da svi vi koji ste u čitanju stigli do posljednjih redaka ovog teksta, vrednujete ove velike stvari. A s druge strane, da vam Žana i njoj slični filantropi/kinje, mirovnjaci/kinje i aktivisti/kinje budu motiv za dobrotu, sreću, podršku koju trebamo pružiti drugima u svakom trenutku.
Autor: Vildana Džekman
Vildana Džekman, magistrica prava, dugogodišnja aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava. Magistrirala je međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu. Autorica i koautorica je preko 30 autorskih tekstova, publikacija, istraživanja i analiza u domenu rodne ravnopravnosti i ženskih ljudskih prava. Izdala je zbirku aktivističkih tekstova pod nazivom: “Putovanje kroz aktivizam…” koja je sklop mirovnih i feminističkih tekstova. Pisanje smatra dijelom lične, a i javne odgovornosti za mijenjanje društvene stvarnosti. Živi i radi u Sarajevu.
OTPOR.Media
