Jako bitan događaj u Livnu, kada su dodjele koncesije u pitanju, prošao je ispod radara medija. Nijedan medij nije ni pokušao izvijestiti o činjenicama. Još je na kraju portal „Poskok“ u naslovu konstatirao da je „teško s Indijancima“. I Jutarnji list je ispred teksta spomenuo indijski rezervat ostavljajući dvosmislen dojam zašto se indijski rezervat spominje.
Važnost ovog prešućenog događaja za Livno se krije u činjenici da je nakon svih dodijeljenih koncesija održana (iako neformalna) javna rasprava na kojoj je došlo više od 100 ljudi. Svi mediji, lokalni i oni koji to nisu, uredno su ignorirali javnu raspravu da bi na kraju ispalo da je riječ o nekim Indijancima koji eto kao ne daju Mati Rimcu zemlje.
Kad smo već kod zemlje, istina je da je tim ljudima zemlja desetljećima oduzimana bez da ih se išta pitalo. Prvo je bivša država „državnim neprijateljima“, kako su nas iz ovih krajeva doživljavali, oduzela 13 milijuna kvadratnih metara za izgradnju Buškog jezera plativši sitniš ili ni toliko. Bilo je to prije više od pedeset godina dok se u ovim krajevima još od zemlje živjelo. Da nije podijelila država „pasoše“ seljanima koji su mahom otišli u Njemačku i dan danas bi živjeli u uvjetima koji više priliče Indijancima.
Ova država je bez javnih rasprava i znanja mještana dala pet milijuna kvadratnih metara kvadratnih skupljačima koncesija odmah iznad Miša i Golinjeva a da mještani i ne znaju da je cijelo to područje pod koncesijom. Prošlo je deset godina od dodjele te koncesije tvrtke „Solbus“ koja do danas nije uradila ništa a sela su od te koncesije imala koristi malo više od Buškog jezera. Dakle, nikakve koristi! Kako se kod nas upravlja prostorom ispada da „Continental adventure“ gradi luksuzni resort na prostoru koji će biti okružen solarnim panelima.
Nisu to jedine koncesije u župi Podhum. Grupa domaćih investitora dobila je koncesiju površine 1,5 milijuna metara kvadratnih na jezeru Mandek (ili Val) za izgradnju adrenalinskog parka. U župi Podhum dana je i koncesija za izgradnju vjetroparka, „Continental adventure“ kupio 30.000 metara kvadratnih. U toj su župi i sva tri livanjska kamenoloma.
Svi ovi metri kvadratni, ukupno više od 25 milijuna , su dani pod koncesiju u župi Podhum kojoj pripadaju Miši i Golinjevo a da ta sela od koncesije nemaju ništa. Mještani Golinjeva i Miša sami su skupljali novac za izgradnju trafostanice. Gradski vodovod je do sela uz Buško jezero došao tek 2010. godine, a mještani već 14 godina čekaju da se izgradi sekundarna vodovodna mreža. Neki zaseoci tek sada dobivaju prvi asfalt.
Koliko se odnos vlasti prema ovom narodu promijenio govori podatak da je više ljudi odselilo iz ovih sela nakon rata nego za bivšu državu!
Kad su pozvani na javnu raspravu da se izjasne o novom projektu i kad su se odazvali u velikom broju, dočekali su medijsku blokadu i konstataciju da su indijanci koji blokiraju investicije Mate Rimca! Još su dobri i prošli. Mi smo na Megdanu umjesto javne rasprave dobili 150 policajaca da asistiraju koji se od tog dana više investitor nikad ni pojavio nije da investira!
Činjenica je da u ovom slučaju za nastali spor nisu krivi ni mještani ni investitor. Investiciju Mate Rimca ili bilo koga drugog tko je pokušao ulagati u ovaj kraj blokirao Grad Livno koji od 1979. godine nije donio novi prostorni plan, a morao je biti donesen po zakonu. Grad Livno je jedan od posljednjih gradova u BiH kada je digitalizacija katastra u pitanju.
Grad Livno već tri godine zna za namjeru tvrtke „Continental adventure“ da želi proširiti projekt iznad Miše i Golinjeva. U te tri godine mogli ste usvojiti prostorni plan i omogućiti svim zainteresiranim investitorima da se ulažu u zonu predviđenu za turističku namjenu. Mogao se izraditi regulacijski plan za cijelo područje od jezera Mandek preko Bužanina pa sve do Prisoja i pitati mještane što misle o turističkim zonama ili koncesiji za fotonaponsku elektranu te na taj način izbjeći situaciju u kojoj se u sukobu guraju mještani i investitori.
Pristup naših vlastodržaca koji zemlju daju pod koncesiju kako kome i gdje kome padne na pamet neodoljivo podsjeća na feudalni pristup. U slučaju dijeljenja zemlje pod koncesiju naši vlastodršci više liče na indijance i to one prave iz Indije jer zemlju dijele kome hoće, kako hoće i za što hoće. Baš kao prava Indijska feudalna kasta.
Nitko nema pravo prozivati mještane, koji su više od pola stoljeća okruženi raznim koncesijama od kojih nemaju nikakve koristi, samo zato što su iznijeli svoj stav!
Tko je bio na javnoj raspravi mogao se uvjeriti da su mještani, stari i mladi, nastupali argumentirano i civilizirano.
U Livnu je napokon otvorena mogućnost da i javnost nešto kaže o koncesijama. Vrijeme je da se održi javna rasprava o Kruzima. Da vidimo što Livnjaci misle o četiri planirana vjetroparka na Kruzima!? Da investitori znaju ima li smisla ulagati u turistička naselja ako će glavna turistička atrakcija biti protjerana radi vjetroturbine.
Sljedeća „neformalna“ javna rasprava neka bude o koncesijskim poljima za gradnju vjetroelektrana na Kruzima. Pa da vidimo tko će tu javnu raspravu gurati pod tepih!!!
Medijski sadržaj nastao je u okviru projekta “Promicanje sudjelovanja građana u lokalnoj upravi” koji Centar za građansku suradnju iz Livna provodi uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED). Sadržaj i stavovi izneseni u tekstu su osobni stavovi autora/voditelja/urednika/gosta i ne odražavaju stavove Centra za građansku suradnju i Nacionalne zaklade za demokraciju. Korištenje sadržaja i njegovo ustupanje trećim stranama moguće je uz prethodnu suglasnost Centra za građansku suradnju.
Ivica Brešić
