Na relaciji Čitluk – Ljubuški već gotovo dva desetljeća, prema tvrdnjama oštećenih i dostupnoj dokumentaciji, funkcionirao je prepoznatljiv obrazac: tvrtka u suvlasništvu s partnerom iznutra se uništavala, isisavala i ostavljala praznom, dok se imovina, kapital i poslovanje prebacivalo na obiteljsku tvrtku istog čovjeka koji je bio direktor u partnerskoj tvrtki.
Oštećeni suvlasnik, Andrija Zubac sa 50% vlasništva u AMG roll doo – postupno je isključivan: blokadom skupština, prikrivanjem stvarnog financijskog stanja, uskraćivanjem pristupa dokumentaciji. Direktor tvrtke, istovremeno, kroz vlastitu obiteljsku tvrtku – osnovanu u istoj djelatnosti – sustavno je izvlačio novac, poslovne odnose, ugovore, jačajući svoju, a sustavno slabeći partnersku tvrtku u kojoj je i sam bio direktor.
Sve te radnje – koje po svojoj prirodi predstavljaju nezakonito poslovanje, sustavno kršenje zakona i svjesno izbjegavanje odgovornosti – ostale su bez ikakvog pravosudnog epiloga.
Takav način poslovanja ne odnosi se samo na privatne odnose među suvlasnicima. On otvara mnogo šire pitanje: kako je moguće da se ovakav obrazac provodio godinama, a da institucije nisu donijele pravosudni epilog?
Riječ je o zlouporabi sustava u više razina: od izbjegavanja poreznih obveza, preko neprikazivanja stvarnih tokova novca, do sustavnog preusmjeravanja dobiti – a sve to na štetu državnog proračuna i na štetu partnera Andrije Zubca, partnera sa 50% vlasništva u AMG-roll doo, a koji je u tvrtku ulagao, te na kraju ostao – bez ičega.

Arhitekt cijele konstrukcije, čovjek koji je osmislio svaki segment ovog modela – od preuzimanja kontrole nad AMG – roll doo, do izvlačenja imovine – jest Marijo Buntić iz Ljubuškog. Uz njega se, u ključnim ulogama, pojavljuje i njegova supruga Gordana Buntić – vlasnica tvrtke DMG doo Ljubuški, kroz koje su se preusmjeravali financijski i svi drugi tokovi koji su slabili i uništavali AMG-roll doo, a jačali DMG doo. Ovaj Model koji je prvi put primijenjen na tvrtki AMG-roll d.o.o., istu je u konačnici i doveo do uništenja.
AMG-roll: preuzimanje bez ulaganja
Tvrtka, AMG –roll doo Čitluk, bila je jedna od najvećih tvornica PVC ambalaže u Regiji, čija je imovina sa postrojenjima izgorila u požaru 2010. g.
Suvlasnički odnosi u tvrtki AMG-roll datiraju unatrag više od 15 godina, kada su ključne uloge imali Andrija Zubac i Marijo Buntić. U tom su razdoblju obojica posjedovala jednake vlasničke udjele od po 50%.
Marijo Buntić, postavši direktor, nije pristupio vođenju tvrtke kao partner, već kao apsolutni vladar. Sustavno je zloupotrebljavao partnerske odnose, kršeći zakonska pravila ponašanja onoliko dugo koliko mu je trebalo da preuzme neprikosnovenu kontrolu nad cjelokupnim poduzećem. Svaka odluka, svaki financijski tok, svaki ugovor – prolazio je preko njega, dok je drugi suvlasnik, iako ravnopravan na papiru, postajao sve više suvišan, sve više isključen. Korak po korak – od blokade skupštine, preko zabrane pristupa prostorijama, do preusmjeravanja financijskih tokova prema vlastitoj tvrtki (supruga) – Buntić je izgradio sustav u kojem je drugi suvlasnik (Zubac) postao gost u vlastitoj tvrtki, a on – jedini gospodar situacije.
Pakleni plan korak po korak: od fizičke blokade do financijskog uništenja AMG-roll doo-a
Marijo Buntić, kao direktor s neograničenim ovlastima u AMG –roll doo, čini ono što u normalnom pravnom poretku zvuči nezamislivo: fizički onemogućuje drugom suvlasniku pristup vlastitoj tvrtki. Andrija Zubac, iako vlasnik 50 posto, ne može kročiti u prostorije – Buntić mu to izričito zabranjuje. Nema sjednica, nema uvida, nema kontrole. Samo – zabrana.
Zatim Buntić sprovodi strategiju nesavjesnog postupanja prema imovini. Sredstva s računa AMG-rolla počinju se preusmjeravati na povezano poduzeće DMG d.o.o., tvrtku koju Marijo Buntić osniva sa svojom suprugom Gordanom. Materijalna imovina se troši, prodaje ili prebacuje na DMG – bez ikakve kontrole i bez znanja drugog vlasnika. Sve se odvija izvan svake nadzorne procedure. Skupštine nema, nadzornog odbora nema, drugi suvlasnik – kao da ne postoji.
Pravi sukob interesa: kada direktor radi protiv vlastite tvrtke
Buntić je osnovao DMG d.o.o. (firma sa istom djelatnosti kao i AMG-roll doo) sa suprugom Gordanom. Ona je ujedno i direktorica DMG doo i suvlasnica, te kada Andrija Zubac otkrije sukob interesa i povredu Statuta, Marijo Buntić – formalno – izlazi iz vlasničke strukture DMG doo , te supruga postaje 100 % vlasnik. Ali nakon što Zubac sazna za sukob interasa i povredu Statuta Marijo istupa iz vlasničke strukture DMG-a , a 100% vlasnik DMGa postaje supruga Gordana.
Iako Marijo nije više formalni vlasnik DMG-a, u stvarnosti, nastavlja upravljati sa obje tvrtke: on je direktor AMG-rolla, supruga mu je direktorica DMG-a, DMG postupno preuzima skoro sve poslove AMG-a, od nabave sirovina do prodaje gotovih proizvoda.
To nije slučajnost. To je pakleni plan – osmišljen i proveden u detalj.
Kako je izgledalo izvlačenje: AMG-roll kao donor, DMG kao primatelj
DMG nema vlastitu proizvodnju, nema skladišta, nema logistiku. Ipak, AMG-roll je bio prisiljen svu nabavu sirovina i repromaterijala vršiti upravo preko DMG-a. DMG fakturira AMG-rollu, ubacuje svoju maržu, a AMG-roll plaća.
No to nije sve. U obrnutom smjeru, AMG-roll gotove proizvode isporučuje DMG-u – po cijeni koštanja. Bez tržišne marže, bez dobiti. DMG ih potom prodaje dalje, po punoj tržišnoj cijeni, i zaradu zadržava u svojoj bilanci.
Rezultat?
- AMG-roll – gubi prihod, gubi dobit, gubi likvidnost, tone u probleme.
- DMG – raste, stječe imovinu, stječe tržišnu poziciju, kupce, a sve na temelju imovine i rada AMG-rolla.
A sav novac, sva dobit, svaki preusmjereni ugovor – završava u džepu obitelji Buntić.
Gore opisanim mehanizmom, Marijo Buntić, kao direktor AMG-rolla, svjesno i namjerno je rušio vlastitu tvrtku AMG-roll – ne zato što nije znao upravljati, nego zato što je točno znao što radi. Njegova supruga Gordana, kao vlasnica DMG-a, prima sve ono što AMG-roll gubi. Oni zajedno – on iz sjene, ona na papiru – provode sustavno, dokumentirano i višegodišnje isisavanje tvrtke u kojoj je Buntić formalno direktor, a Zubac – suvlasnik bez ikakve stvarne moći.

To nije loše upravljanje. To je kriminalna konstrukcija – osmišljena, provedena i zaštićena godinama od nekažnjivosti.
Kada je Andrija Zubac pokušavao reagirati, a to je bilo nebrojeno puta, odgovor Buntića je bo jasan: “Svoja prava traži na skupštini ili sudskim putem.” U praksi, takva poruka znači jedno – skupštine se ne mogu održati bez suglasnosti suvlasnika, a sudski postupci traju godinama. Time onaj tko kontrolira tvrtku dobiva vrijeme, dok oštećeni suvlasnik ostaje bez stvarne zaštite.
A skupština se, naravno, ne može održati – jer Buntić svojih 50 posto udjela koristi za blokadu.
Taj model – preuzimanje kontrole, isključivanje suvlasnika, fizička blokada, nesavjesno raspolaganje imovinom i proceduralno zatočavanje žrtve u skupštinskim i sudskim procedurama – predstavlja hibridnu operaciju u kojoj se pravna forma koristi kao štit, a stvarna moć ostaje izvan svake kontrole. Akteri ove operacije – Marijo Buntić kao arhitekt i izvršitelj, te Gordana Buntić kao vlasnica DMG-a „Paravan tvrtke“ kroz koju su se preusmjeravali tokovi – djelovali su u savršenoj koordinaciji, dok je žrtva (Andrija Zubac) ostavljen da godinama luta u pravnom, proceduralnom i pravosudnom labirintu iz kojeg do dan danas nije izašao a prošlo je 15-tak godina
Sumnjivo poslovanje i izvlačenje novca
Andrija Zubac nije bio slijepi promatrač. Koristio je sve pravne mehanizme. Nakon što je isti inicirao inspekcijske i sudske postupke, provedene provjere razotkrile su niz ozbiljnih nepravilnosti u poslovanju tvrtke AMG-roll doo.
Ovakav model poslovanja nije samo izravno oštetio suvlasnika, već je poslužio i kao sredstvo za prikrivanje stvarne dobiti, čime su izbjegnute porezne obveze prema državi. Država je oštećena!
Unatoč jasnim materijalnim dokazima o sumnjivim tokovima novca, reakcija nadležnih institucija je izostala. Tužiteljstvo HNŽ-a, pod vodstvom Spomenka Jukića, čiji je rad u javnosti već bio obilježen brojnim kontroverzama i kritikama zbog nedostatka transparentnosti, u tri je navrata odbacilo prijave, zaključivši kako nema elemenata kaznene odgovornosti.
Slučajni požar i nova tvrtka
U vrijeme poslovanja AMG-rolla kroz tvrtku DMG d.o.o. u vlasništvu Gordane Buntić, je, prema tvrdnjama, tijekom vremena iz AMG-rolla preusmjereno na DMG doo, oko 6 do 7 milijuna KM, ne prometa već zarade putem različitih poslovnih tokova i posredničkih aranžmana.
U trenutku kada je Zubac, prikupio dovoljno dokaza i krenuo u pravnu akciju, izbio je požar u sjedištu AMG-rolla, (2010.godina) pri čemu je izgorjela sva dokumentacija.

Iako su inspekcijski i tužiteljski organi već raspolagali dijelom kopija dokumenata, službeni stav je bio da je uništenjem arhive otežano daljnje dokazivanje, što je dodatno zakompliciralo proces utvrđivanja činjenica.
Nakon praktički nestanka AMG-rolla (strojevi imovina, financije, core business tvrtke), poslovanje sa istom djelatnošću Marijo Buntić je preusmjerio na DMG i povezane strukture.
Konačno što se tiče AMG-roll-a doo , Andrija Zubac ostao je sa svojih 50 posto udjela u praznoj ljusci firme AMG-roll bez imovine, bez dokaza i bez stvarne mogućnosti raspolaganja onim što je stvorio.
Sva kapitalizacija ove hibridne operacije ostvarivana je preko Buntićeve nove tvrtke DMG doo Ljubuški, i u konačnici fizičkim nestankom operativnih i poslovnih aktivnosti AMG –roll doo, taj identičan business preuzeo je DMG doo.
Na kraju dodajmo da smo 7. travnja uputili upite svim spomenutim akterima ove priče, no odgovore još nismo zaprimili. Po njihovom zaprimanju, odnosno ukoliko ih dostave, iste ćemo naknadno objaviti.

Nastavak sa još više detalja donosimo USKORO u drugom djelu…
Istraživački tekst portala OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]





